Prema procjenama DZS-a, hrvatski je BDP prošle godine rastao za 6,3 posto u odnosu na 2021. To pak znači da je nakon rekordnog pada gospodarstva u 2020. godini zbog zatvaranja tijekom epidemije korone, u 2021. i 2022. gospodarstvo kumulativno raslo 20 posto. Rezultati su to puno iznad očekivanja i daju razlog za optimizam da će ova tekuća 2023. biti godina rasta. I da će se izbjeći recesija koja vreba iza ugla sve tamo od 24. veljače prošle godine kada je Vladimir Putin uputio svoje tenkove preko rusko-ukrajinske granice.

Kao i u slučaju korone, Vlada je vukla dobre poteze kako bi umanjila posljedice vanjskih udara na gospodarstvo. Uvedene su mjere pomoći građanima i gospodarstvu, a one će se nastaviti i nakon 1. travnja ove godine. Turistička sezona je bila izvanredna, a razloge za optimizam nudi i činjenica da smo postali dio europodručja i prostora Schengena. Ova dva zadnja postignuća, istina, neće donijeti velike neposredne pozitivne učinke, ali će se koristi od toga vidjeti u srednjoročnom razdoblju, moguće i ranije. Tako da Hrvatska i njezino gospodarstvo mogu turbulencije koje su pred nama ove godine čekati sa solidnom dozom optimizma. Koji, međutim, ima i svoje granice.

Recimo, hrvatsko je gospodarstvo u zadnjem kvartalu prošle godine raslo čak četiri posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Međutim, ekonomski su stručnjaci naglasili da i u toj pozitivnoj priči postoji jedna činjenica koja može izazvati zabrinutost. Naime u zadnja tri mjeseca 2022. industrijska je proizvodnja pala za tri posto u odnosu na listopad, studeni i prosinac 2021. Brojka je ipak otišla u pozitivu zbog rasta investicija i osobne potrošnje. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u problemu je sve tamo od 1994. kada je tadašnja Vlada fiksirala tečaj hrvatske valute prema njemačkoj marki na način da je kuna bila daleko precijenjena. Takva je situacija pogodovala trgovini i uvozu, a istovremeno jako otežavala proizvodnju i izvoz. Takva je situacija više-manje i danas, mada ne onako drastična kakva je bila tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Usto, Hrvatska nikako da provede sve one takozvane strukturne reforme koje bi napravile uvjete da se njezino gospodarstvo može lakše nositi s konkurentima na sve zahtjevnijem i surovijem domaćem i naročito stranom tržištu. To što je Hrvatska mala zemlja u ovom je slučaju prednost. Usto, tu je i ta stara i tužna priča o kaosu i korupciji koja jako šteti gospodarstvu i jako otežava dolazak stranih investitora koj baš ne žele ulagati novac u takve zemlje.

Međutim, problem cijele ove situacije je u tome što puno toga, praktički sve, ovisi o vanjskim faktorima. O onima na koje Hrvatska nema nikakvog utjecaja, nego im se mora u hodu prilagođavati kako bi umanjila pogubne posljedice. Situacija s ukrajinskim sukobom potpuno je neizvjesna i nitko ne može predvidjeti kako bi se ona mogla razvijati. Hoće li doći do eskalacije ili će rat krenuti prema smirivanju, ne zna nitko. Čak ni Vladimir Putin niti Joe Biden, a kamoli Volodimir Zelenski. Ako krene prema eskalaciji, to će sigurno imati gospodarske posljedice koje bi mogle najgore pogoditi područje EU-a, posebice njezino najjače gospodarstvo, Njemačku. A to bi za sobom moglo povući sve zemlje čija su gospodarstava s njom povezana, među koje naravno spada i Hrvatska. Mogao bi se dogoditi domino efekt od bogatog sjevera pa sve do siromašnog europskog juga.

Ovu smo se zimu izvukli. Bila je relativno blaga, ali što će i kako biti ako sljedeća bude sibirska. A sve to bez jeftinih ruskih energenata na koje se Europa grijala i na kojima je gradila svoj gospodarski rast. Usto, u Njemačkoj se već sada događaju otpuštanja u sektorima gospodarstva gdje ih valjda nije bilo od završetka Drugog svjetskog rata. Kao da je europsko gospodarstvo po nekoj inerciji ovu godinu ipak završilo u neočekivano velikom plusu. Usporavanje je krenulo, ali još uvijek nije jasno dokle će ono ići. Hoće li sve na kraju završiti u recesiji i kakvoj, ili ćemo i dalje biti svjedoci tek usporavanja stope gospodarskog rasta. Sve je to pred nama u ovoj 2023 i ostaje nam samo nadati se da će oružje u Ukrajini što prije utihnuti. I da će Hrvatska biti spremna za sve mogućnosti.