RIJEKA – Izložba »Lica gladi: sit gladnom ne vjeruje«, koja prikazuje sveprisutan problem gladi kroz povijest, do danas, i osvješćuje problem nametnute i samonametnute gladi, otvorena je u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka. Nastala u organizaciji i suradnji Etnografskog muzeja Zagreb i PPMHP-a, izložba naglašava i borbu protiv gladi u današnjemu društvu, u kontekstu Hrvatske, no i u svjetskim okvirima.

Svevremenski problem

S obzirom na problem gladi koji je izložbom predstavljen kao problem koji se provlači tijekom vremena, lokalno i globalno, izložba, kaže dr. sc. Tanja Kocković Zaborski iz Etnografskog muzeja, predstavlja glad kao uzrok određenih kriza, ali i kao posljedicu mnogih.

– Isto tako ukazuje na to da je diskurse o gladi nemoguće promatrati bez cjelokupnog konteksta određene krize – bez obzira na to bila ona povezana s klimatskim promjenama, ratnim sukobima, prirodnim katastrofama, toksičnog utjecaja kulture savršenog tijela plasirane kroz društvene medije. Premreženost svih spomenutih elemenata očituje se konačno i u samoj krizi gladi. U vremenu kada se na svjetskoj razini osmišljavaju strategije borbe protiv gladi i njezina postojanja, izložbom smo željele osvijestiti glad, ponajprije onu nametnutu, ali i onu samonametnutu. Tema gladi ne prikazuje se samo kroz povijest nego se posebno naglašava i borba protiv gladi u današnjem društvu. Fokusirajući se ponajprije na Hrvatsku, posjetiteljima će tema biti prikazana i u širem kontekstu gladi u svijetu, govori Kocković Zaborski, dodajući da smo gladi postali svjesni tijekom kriznih vremena, primjerice u pandemiji koronavirusa i lockdowna, nakon dvaju potresa, a rat u Ukrajini pak »stubokom mijenja gospodarsku sliku ne samo Europe već i svijeta te utječe na raspodjelu hrane, namirnica, njihove dostupnosti i uzrokuje oskudicu, neimaštinu i – glad«.

Kompleksan fenomen

Iz mnoštva tema koje su se tijekom istraživanja autoricama otvorile i na koje su istražujući fenomen gladi naišle, izložbom su, pojašnjava dr. sc. Melanija Belaj iz Instituta za etnologiju i folkloristiku, odlučile prikazati tek neke od njih, za koje su smatrale da će na dobar način artikulirati više problema koji se uz glad vezuju i kroz koje će izložba kao cjelina moći ostvariti dobru komunikaciju s posjetiteljima, a njima omogućiti da ispričaju priču o gladi koja osim tamne strane ljudske prirode i zbilje sadrži i onu svjetlu, onu solidarnosti, humanizma, nade, brižnosti jednih za druge, za planet, zajedničkoga prepoznavanja problema i zajedničke borbe protiv njih.

Foto S. Drechsler

– O gladi, osim kao o biološkom stanju, treba progovoriti i kao o kulturnoj i društvenoj činjenici koju u današnjem svijetu valja interdisciplinarno promišljati. Glad je također i jedan od motiva ljudskoga napretka, razvoja gradova i društvenoga života, gospodarstva, ponajprije poljoprivrede. Glad tjera na razmišljanje o budućnosti, o stvaranju zaliha i čuvanju sjemena. Prehrambenu povijest čovječanstva duboko su usmjerila i oblikovala upravo razdoblja gladi. Ljudsku je povijest u većoj mjeri odredilo iskustvo gladi nego izobilja hrane, tumači Belaj.

Poremećaji prehrane

Ravnateljica PPMHP-a Tamara Mataija temu izložbe ocijenila je posebno aktualnom s obzirom na sam naziv koji izvrsno upućuje na to da o gladi dok smo siti ne razmišljamo, pa se izložba tiče onoga što je dio naše svakodnevice, još više uzmemo li u obzir poremećaje prehrane koji nisu zanemarivi problem.

Kako piše u najavi izložbe, temi gladi autorice su pristupile s tri aspekta: borba protiv gladi, glad kao političko sredstvo te odnos gladi i tijela, a cilj izložbe »Lica gladi« i aktivnosti uz nju jest podizanje svijesti o problemu gladi, ali i poremećaja prehrane. Prvi je dio najopsežniji dio izložbe u kojem se prikazuju neki od načina kojima ljudi osiguravaju dostupnost hrane, zatim se u drugome glad prikazuje kao sredstvo kojim se može manipulirati, a treći je segment posvećen odnosu gladi i tijela, što je posebno aktualno s obzirom na porast poremećaja prehrane.

Autorice izložbe su dr. sc. Tanja Kocković Zaborski iz Etnografskog muzeja Zagreb i dr. sc. Melanija Belaj iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, a autor vizualnog identiteta i likovnog postava je Studio Bilić Müller. Izložba je otvorena do 12. svibnja.