Sada zaista imamo konja za trku s Koprom i Trstom
Nekad je film Big blue bio ultimativni hit, ali od jučer je u Rijeci hit jedan drugi film sa sličnom asocijacijom – Deep sea. Jučer je potpisan ugovor za koncesiju za razvoj i gospodarsko korištenje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala u luci Rijeka procijenjene vrijednosti 20 milijardi kuna, koji će promijeniti lice grada, ali ne samo to – promijenit će njegovu budućnost. Nabolje.
Koncesionari se obavezuju izgraditi infrastrukturu i potpuno opremiti Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal, što obuhvaća izgradnju 280 metara nove operativne obale, te jamče kontejnerski promet od milijun kontejnerskih jedinica u prve dvije godine rada terminala, a s obzirom da je ugovor potpisan na 50 godina, jasno je da svi potpisnici u projekt ulaze s punom odgovornošću. Jasno je da će ovaj projekt stvoriti preduvjete da riječka luka zauzme vodeću ulogu u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu, i time postane najvažniji morski izlaz za središnju i jugoistočnu Europu. Sada zaista imamo konja za trku s Koprom i Trstom.
U resornom ministarstvu i Vladi vjeruju da ovo mora učvrstiti poziciju riječke luke, i pozicionirati je kao najvažnije intermodalno središte sjevernog Jadrana, s ciljem da do 2028. godine prestigne luku Kopar. Teško se ne složiti s predstavnicima Lučke uprave kad kažu da smo od jučer “centar svijeta”. Bez razvoja svoje luke Rijeka ne može biti niti “pupak Hrvatske”, a kamoli “l’ombelico del mondo”.
Jedan od uvjeta za taj daljnji razvoj je i nizinska pruga, koja je napokon postala legitiman dio retorike političara. Jer, nakon cijelog niza desetljeća u kojima se rabila kao floskula, danas je nizinska pruga gotovo pa realnost. “Nizinska pruga je, poslije ovog projekta, najvažnija. Očekujemo da bude realizirana za deset godina. Za nekoliko dana bit će donesena odluka o odabiru izvođača radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, čija gradnja će započeti iduće godine”, najavio je jučer ministar Oleg Butković. To je doista jedan od ključnih novih ciljeva Vlade, nakon dovršenja Pelješkog mosta, i stvaranja ovakvih preduvjeta za razvoj Rijeke. Ako Sloveniju ne možeš na svoju stranu dobiti, uostalom, preskoči je – svojom prugom, da parafraziramo onu slavu o Kartagi.
Ono što je također važno, jest da je paralelno u tijeku i gradnja pola milijarde kuna vrijedne državne ceste D-403 koja će povezivati kontejnerski terminal na Zagrebačkoj Deep Sea obali sa čvorom Škurinje na riječkoj obilaznici te ujedno biti u funkciji novog prilaza centru grada sa zapadne strane. Projekt je sufinanciran sa 85 posto troškova iz europskog fonda za regionalni razvoj, i sastavni je dio projekta izgradnje Zagrebačke obale, odnosno novog kontejnerskog terminala koji ne može dobiti uporabnu dozvolu bez izgrađene ceste. To je dodatni osigurač da koncesionar mora svoj dio posla obaviti odgovorno i u roku. Koncesionari su na natječaju bili ponudili promet od milijun TEU-a, dakle milijun kontejnera godišnje, što bi uz već postojeći promet Brajdice iznosilo upravo onoliko koliko u ovom trenutku ostvaruje i konkurencija u Kopru – oko 1,3 milijuna kontejnera godišnje. Stoga izgovoreni ciljevi počinju dobivati uporište u realnosti.
Podsjećanja radi, ovu su koncesionari izabrani na ponovljenom natječaju, na način da je umjesto koncepta kraćeg koncesijskog perioda od 30 godina, odabran model 50-godišnje koncesije i uz fiksnu naknadu, ali i uz znatno veću obavezu samog koncesionara koji mora izgraditi novi terminal, i to u rokovima koji se poklapaju sa dovršenjem gradnje ceste D403 kroz dvije i pol godine, jer jedno je drugim uvjetovano. Uz to, u ovom se pozivnom krugu od natjecatelja tražio i zajamčeni promet kontejnera, stoga je jasno je da će koncesionar imati vrlo jasnu obavezu dovođenja pomorskog prometa u Rijeku, i to na razini koja će je vratiti na razinu Kopra.
Iako je natječaj za ovu koncesiju bio raspisan baš uoči lokalnih izbora ove godine, kad se moglo činiti da je riječ o samo još jednom predizbornom obećanju, sada se vidi da je projekt bio realan. Kad se s druge strane grada, prema Porto Barošu i Delti, počne nazirati i drugi veliki projekt, gradnja marine sa svim pratećim sadržajima, tada će doista biti promijenjeno lice grada. Grada koji je toliko dugo stagnirao, a sada ima novu priliku. Uz novi ritam Vlade.
Tihana Tomičić
Pupak svijeta
Tihana Tomičić
06. studeni 2021 13:33
Sada zaista imamo konja za trku s Koprom i Trstom
Nekad je film Big blue bio ultimativni hit, ali od jučer je u Rijeci hit jedan drugi film sa sličnom asocijacijom – Deep sea. Jučer je potpisan ugovor za koncesiju za razvoj i gospodarsko korištenje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala u luci Rijeka procijenjene vrijednosti 20 milijardi kuna, koji će promijeniti lice grada, ali ne samo to – promijenit će njegovu budućnost. Nabolje.
Koncesionari se obavezuju izgraditi infrastrukturu i potpuno opremiti Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal, što obuhvaća izgradnju 280 metara nove operativne obale, te jamče kontejnerski promet od milijun kontejnerskih jedinica u prve dvije godine rada terminala, a s obzirom da je ugovor potpisan na 50 godina, jasno je da svi potpisnici u projekt ulaze s punom odgovornošću. Jasno je da će ovaj projekt stvoriti preduvjete da riječka luka zauzme vodeću ulogu u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu, i time postane najvažniji morski izlaz za središnju i jugoistočnu Europu. Sada zaista imamo konja za trku s Koprom i Trstom.
U resornom ministarstvu i Vladi vjeruju da ovo mora učvrstiti poziciju riječke luke, i pozicionirati je kao najvažnije intermodalno središte sjevernog Jadrana, s ciljem da do 2028. godine prestigne luku Kopar. Teško se ne složiti s predstavnicima Lučke uprave kad kažu da smo od jučer “centar svijeta”. Bez razvoja svoje luke Rijeka ne može biti niti “pupak Hrvatske”, a kamoli “l’ombelico del mondo”.
Jedan od uvjeta za taj daljnji razvoj je i nizinska pruga, koja je napokon postala legitiman dio retorike političara. Jer, nakon cijelog niza desetljeća u kojima se rabila kao floskula, danas je nizinska pruga gotovo pa realnost. “Nizinska pruga je, poslije ovog projekta, najvažnija. Očekujemo da bude realizirana za deset godina. Za nekoliko dana bit će donesena odluka o odabiru izvođača radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, čija gradnja će započeti iduće godine”, najavio je jučer ministar Oleg Butković. To je doista jedan od ključnih novih ciljeva Vlade, nakon dovršenja Pelješkog mosta, i stvaranja ovakvih preduvjeta za razvoj Rijeke. Ako Sloveniju ne možeš na svoju stranu dobiti, uostalom, preskoči je – svojom prugom, da parafraziramo onu slavu o Kartagi.
Ono što je također važno, jest da je paralelno u tijeku i gradnja pola milijarde kuna vrijedne državne ceste D-403 koja će povezivati kontejnerski terminal na Zagrebačkoj Deep Sea obali sa čvorom Škurinje na riječkoj obilaznici te ujedno biti u funkciji novog prilaza centru grada sa zapadne strane. Projekt je sufinanciran sa 85 posto troškova iz europskog fonda za regionalni razvoj, i sastavni je dio projekta izgradnje Zagrebačke obale, odnosno novog kontejnerskog terminala koji ne može dobiti uporabnu dozvolu bez izgrađene ceste. To je dodatni osigurač da koncesionar mora svoj dio posla obaviti odgovorno i u roku. Koncesionari su na natječaju bili ponudili promet od milijun TEU-a, dakle milijun kontejnera godišnje, što bi uz već postojeći promet Brajdice iznosilo upravo onoliko koliko u ovom trenutku ostvaruje i konkurencija u Kopru – oko 1,3 milijuna kontejnera godišnje. Stoga izgovoreni ciljevi počinju dobivati uporište u realnosti.
Podsjećanja radi, ovu su koncesionari izabrani na ponovljenom natječaju, na način da je umjesto koncepta kraćeg koncesijskog perioda od 30 godina, odabran model 50-godišnje koncesije i uz fiksnu naknadu, ali i uz znatno veću obavezu samog koncesionara koji mora izgraditi novi terminal, i to u rokovima koji se poklapaju sa dovršenjem gradnje ceste D403 kroz dvije i pol godine, jer jedno je drugim uvjetovano. Uz to, u ovom se pozivnom krugu od natjecatelja tražio i zajamčeni promet kontejnera, stoga je jasno je da će koncesionar imati vrlo jasnu obavezu dovođenja pomorskog prometa u Rijeku, i to na razini koja će je vratiti na razinu Kopra.
Iako je natječaj za ovu koncesiju bio raspisan baš uoči lokalnih izbora ove godine, kad se moglo činiti da je riječ o samo još jednom predizbornom obećanju, sada se vidi da je projekt bio realan. Kad se s druge strane grada, prema Porto Barošu i Delti, počne nazirati i drugi veliki projekt, gradnja marine sa svim pratećim sadržajima, tada će doista biti promijenjeno lice grada. Grada koji je toliko dugo stagnirao, a sada ima novu priliku. Uz novi ritam Vlade.