Nakon što je postalo jasno da će Hrvatska s JANAF-om i Plinacrom za dovoz nafte za mađarske susjede, te uz pomoć LNG terminala na korist cijele Europe, postati nova bitna geopolitičko-energetska točka na duže staze, promijenjen je naš položaj na karti svijeta. Sada Vlada ponovno aktivira i skladište plina Okoli, stvarajući dodatne zalihe energenata, te je jasno da kreću pripreme za dugu hladnu zimu u kojoj joj se ne smiju dogoditi nestašice, jer tada neće u pitanju biti samo cijena derivata, nego i njihova dostupnost.

Uz to, kako najavljuje u intervjuu našem listu, ministar gospodarstva Davor Filipović šalje poruku i da se planira u punu, stopostotnu funkciju staviti riječka rafinerija, a ponovno upogoniti i Sisak.

No, sa svim tim, i dalje ostaje otvoreno pitanje cijene goriva, a prema najavama iz Vlade, i tu će se ponovno intervenirati i kod trošarina i kod trgovačkih marži. Kad je riječ o trošarinama, “slobodna” je intervencija u maksimalno 77 lipa u cijeni benzina, te oko 40 lipa u cijeni benzina, i najava je iz Vlade da će se već u ponedjeljak krenuti u smjeru tih izmjena. Cilj je naravno da cijena ne prijeđe ono što nazivamo psihološkom granicom od 15 kuna po litri, a to je ne samo psihološka granica, nego vjerojatno za veliku većinu i granica maksimalne financijske održivosti plaćanja jedne litre goriva.

Iz toga je jasno da se ova Vlada odlučila na daljnju politiku državnog intervencionizma u cilju spašavanja egzistencije svojih građana. Iako pripada spektru desnog centra, Plenkovićeva Vlada, čini se, u Europi reklamira svoju politiku za ljude, a to znači izravne intervencije u cijene, i s druge strane poticaje za očuvanje radnih mjesta. Po tome je pomalo speficična kad su u pitanju vlade desnog centra danas u Europi – u Italiji se nisu znali izboriti s vlastitom populizmom, pa su doživjeli krah, slično se dogodilo i u Njemačkoj gdje su danas na vlasti socijaldemokrati, i nizu drugih zemalja.

To je Plenković i sam vrlo jasno rekao u svom govoru u Rotterdamu prije nekoliko dana na summitu EPP-a, dakle summitu stranaka desnog centra koje danas još uvijek imaju veliku većinu u Europarlamentu, i kojima je objasnio kako se u kriznim vremenima može voditi politika koja neće izdati građane, ali i koja osigurava opstanak na vlasti. Bez obzira što su stranke desnog centra bezuvjetno za slobodno tržište i liberalnu ekonomiju, Vlada se u Hrvatskoj neće odreći politike državnog intervencionizma, kojom su već za vrijeme pandemije spašena radna mjesta, plaće i cijele gospodarske djelatnosti, tvrdi. U govoru koji je bio poprilično programatski i može se shvatiti kao osnova izbornog programa za HDZ za izbore 2024. godine, on je na summitu EPP-a izričito rekao da će ova Vlada nastaviti s takvom politikom državne intervencije. Niti jedna obitelj neće ostati bez egzistencije, doslovno glasi njegova poruka, a Plenković je svoj govor završio riječima o tome da se hrvatski građani mogu osloniti na svoju vlast posebno baš u vremenima izazova, kao što je ovo. Pokazat ćemo odlučnost i smjelost, rekao je, što je vrlo odlučno i smjelo u ovakvoj krizi.

Zanimljivo je da je poentirao i kako HDZ neće dopustiti niti strankama desnijim od sebe, ali ni onim zeleno-liberalno-lijevim da im “ukradu” borbu za klimatske promjene i održivi razvoj.

Taj se govor isplati čuti ili pročitati, jer je daje vrlo jasne naznake da Plenković neće mijenjati svoju intervencionističku politiku s kojom je već šest godina na vlasti, time je najdugovječniji premijer među svim stranakama EPP-a u ovom trenutku, a po anketama i dalje ima oko 30 posto podrške među biračima. Bio je to kratki “tečaj” za njegove kolege pučane u Europi, dojam je.

A već u ponedjeljak moći ćemo provjeriti hoće li Vlada izaći i s više zaštitnih mehanizama za građane za cijene derivata nego je dosad najavljeno.

U ovim kriznim vremenima efikasnost se provjerava na dnevnoj bazi.