Vijest o tome da Rusija ipak nastavlja svoje sudjelovanje u Istanbulskom sporazumu o hrani jer je dobila dostatna jamstva, službeno je jučer potvrđena. To znači da su Putinovi ultimatumi oko »žitnog sporazuma« zapravo bili samo blef, posebno nakon što je Rusija dobila pismena jamstva od Ukrajine da neće koristiti humanitarne koridore i ukrajinske luke, namijenjene izvozu poljoprivrednih proizvoda, za vođenje vojnih operacija protiv Ruske Federacije. Ukratko, Rusija je morala pristati na poraz svoje politike oko izvoza žitarica te ugovor koji je ranije suspendirala, sada ponovo primijeniti.

U svemu je posredovala Turska, ispred čijih su luka danima stajali brodovi puni tereta. Naime, Rusija i Ukrajina dogovorile su u srpnju sporazum o izvozu žitarica uz posredništvo Turske i Ujedinjenih naroda kako bi se ublažila svjetska kriza gladi djelomično uzrokovana invazijom Moskve na Ukrajinu, velikog proizvođača žitarica, kao i ranijom blokadom njezinih luka. Sporazum istječe 19. studenoga, ali evo de facto će biti obnovljen.

Kakve to veze ima s Rijekom? Pa kao u uzrečici o tome da kad kolibrić zamahne krilima u Brazilu, na kraju pada Kineski zid tisućama kilometara dalje, jednako tako i zbivanja povezana s ratom u Ukrajini itekako utječu na prilike u cijelom svijetu, pa jednako tako i u Rijeci. Uz nesigurne ili narušene dobavne pravce i lance opskrbe u zadnje vrijeme, od pandemije do ukrajinskog rata, tokovi roba su se pomakli, i to među ostalima i prema riječkoj luci. Najnoviji rezultati to pokazuju jer bilježe se povijesne brojke: Luka Rijeka ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine rekordnu dobit od 56,15 milijuna kuna. Lani u istom razdoblju Luka Rijeka je, prema izvješću na Zagrebačkoj burzi, ostvarila dobit od 1,73 milijuna kuna, pa je jasno o kakvim se brojkama sada radi. U prva tri kvartala ove godine, na razini Grupe Luka Rijeka, ostvareni su ukupni prihodi od 204,3 milijuna kuna, što je 44 posto više nego u istom razdoblju lani, a sve to bez očekivane ovogodišnje dividende od Jadranskih vrata (AGCT), tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom Brajdica, u kojoj Luka Rijeka d.d. drži 49 posto vlasničkog udjela. Njihova dividenda bi na konto Luke Rijeka trebala donijeti više od dvadeset milijuna kuna, procjenjuje se.

Pritom je fizički promet tereta u prvih devet mjeseci ove godine na terminalima Luke Rijeka veći za dvadeset i jedan posto nego u istom razdoblju lani, i to najviše u kontejnerskom prometu – četverostruko više. Pritom treba naglasiti da je riječ isključivo o prometu kontejnera Luke Rijeka koji se mahom odnosi na unutarnji terminal Škrljevo, a ne o prometu kontejnera na terminalu Brajdica kojim upravlja AGCT, a to je pak rezultat ogromnih ulaganja u logistiku, odnosno nove hladnjače i drugo.

Iako dakle sam promet baziran na prijevozu žitarica nije primaran u ovom velikom rastu, kako potvrđuju u upravi Luke Rijeka, ipak je jasno da dio ovih velikih promjena jest posljedica zadnjih velikih globalnih zbivanja, kao što su pandemija i rat. U svakom slučaju, dokaz je to i da je Hrvatska, pa tako i riječka luka, sigurna i pouzdana zemlja u kojoj se u vrijeme globalnih neprilika i nestabilnosti, itekako sigurno može poslovati, i dapače postaje alternativa za neke bivše pravce.

S druge strane, svi ovi rezultati riječke luke, razlog su i zašto se razmišlja o novim državnim kapitalnim investicijama u riječki bazen – tako je ministar prometa i potpredsjednik Vlade Oleg Butković ovih dana potvrdio da se razmišlja i o gradnji trećeg traka autoceste Rijeka – Zagreb na trasi od Karlovca do Zagreba, ali i daljnjem širenju riječke luke. On kaže kako je cilj preteći Kopar, što je dosta nadobudno, ali to argumentira tvrdnjom da Kopar više nema mogućnost širenja, dok Rijeka ima potencijal s novim kontejnerskim terminalom na Krku koji se već dugo planira.

U svakom slučaju, globalne (ne)prilike na neki su način preokrenule negativne trendove vezane uz riječku luku. Uz istovremena ulaganja, te s druge strane nove tokove roba, stvorena je šansa za novi razvoj. Sve je to još uvijek daleko od onoga što je Rijeka kao luka nekad bila na karti svijeta, no ovo su vremena u kojima se globalne prilike mijenjaju. I treba ih znati iskoristiti.