Nova godina je za dva dana. I dok se većina građana sprema za doček kupujući haljine na šljokice, pjenušac, petarde ili barem odojak, među ostalim i pomoću financijskih dodataka koje im Djed Mraz iz Vlade jednokratno uplaćuje, državne službe spremaju se za malo drukčiji doček. Hrvatska od ponoći 1. siječnja ulazi u eurozonu i Schengen, i puno je onih koji će doček Nove godine provesti na radnom mjestu kako bi proces prošao mirno i efikasno.

To uključuje na stotine službenika u Fini, Hrvatskoj pošti, policajca na granicama i sve one koji će održavati bankomate ili IT usluge net-bankinga. Evo, pokazalo se da je i vojska sudjelovala u fizičkim transferima novca iz kovnice novih eura do banaka, kao i povratu tona i tona kuna s kojima se sada opraštamo. Ogroman je to posao, a nema onoga u Hrvatskoj, pa bio i šef oporbe, koji se neće složiti da je ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen na isti dan, i to puno prije nego je to uspjelo drugim državama koje su za sebe pokrenule te procese, veliki uspjeh. Glede i unatoč krizama koje su pogodile svijet u 2022. godini, ona tako za Hrvatsku postaje uspješna, što je stvarno raritet u ovim teškim, ratnim vremenima oko nas. Uspjelo se u diplomatsko-političkim akcijama postići ono što se donedavno činilo teško ostvarivim, i godina će biti uspješno zaključena.

Ono što je za iduću 2023. godinu svakako zadatak koji vlast mora obaviti do kraja to je obnova od potresa. Danas je i godišnjica razornog banijskog potresa, i to druga, a još uvijek ima ljudi koji žive u teškim uvjetima. No, nisu samo oni nezadovoljni činjenicom da obnova ide slabo. To je i dojam samog predsjednika Vlade, koji zadnjih dana otvoreno govori o tome da je taj resor podbacio. Umjesto da 2023. kao predizbornu godinu dočeka mirno, premijer sad mora rješavati taj vrući krumpir. Danima se govori i piše o odlasku ministra Ivana Paladine, koji u devet mjeseci, otkako vodi resor, nikako nije učinio dovoljno. On se ipak jučer pojavio pred novinarima, i sam pravdao i objašnjavao o tome kako radi svoj posao, pa je dojam da će zasad ostati u Vladi. No, koliko će trajati taj »zasad«? Možda s novom godinom dođu i novi izazovi u taj resor, što bi bilo primjereno ako se zna da je obnova trenutačno najveći (neriješeni) problem ove vlasti. Sigurno je da Plenković neće dopuštati oporbi da mu smjenjuje ministra. A ako želi dobro za svoj rejting, najbolje je da premijer izađe s nekim novim rješenjem i pokaže da je dovoljno šest mjeseci da se stvari promijene. Tada, naime, prolazi produženje roka za sredstva iz europskog Fonda solidarnosti koje Hrvatska ima na raspolaganju. Tih šest mjeseci može biti dovoljno barem za to da se vidi da se ima volje napokon početi trajno rješavati obnovu, a ako u tome nekim čudom bude i uspjeha, tada ova struktura u vlasti može mirno i na naredne izbore. Stoga je to sada u rukama samog premijera.

Naravno, još je jedan problem s kojim Hrvatska ulazi u 2023. godinu, a to je inflacija. Vlast će morati pokazati da može uspješno kontrolirati trgovce pri uvođenju eura, s jedne strane, te također nastaviti stvarati takve makroekonomske uvjete s druge strane, kako građani ne bi bili žrtve onih koji sada žele loviti u mutnom. Cijene goriva počele su padati, i sada je red da se polako unormale i cijene hrane. Ali ništa od toga ne ide bez podrške Vlade, zato borba s inflacijom ostaje drugi važni posao ove vlasti u idućoj godini.

No, prve stvari idu prvo, a to su u ovom trenutku euro i Schengen. Bit će lijep osjećaj 1. siječnja biti punopravnim građanima Europe. Ono što vladina birokracija zove »dublja integracija«, to je u prijevodu činjenica da sada bilo gdje u Europi možemo plaćati svojom novom valutom, a jednako tako i bez zaustavljanja proputovati Europu. Nismo više ni po čemu dijelom tzv. zapadnog Balkana ili nekakvog »regiona«. Danas smo isto što i građani Pariza, Bruxellesa ili Rima. Dobar osjećaj za 2023.!