Ako se ubrajate među one koji dobiju inspiraciju za planiranje idućeg godišnjeg odmora dok se još nalaze na trenutačnom, niste jedini, a znanost ima objašnjenje zašto je to tako. Istraživanja pokazuju da planiranje pozitivnih budućih događaja, poput odmora ili provođenja vremena s voljenima, može osobu učiniti jednako sretnom — ako ne i sretnijom — od samog proživljavanja tih događaja.

Foto: iStock

Što pokazuju istraživanja?

Jedna studija objavljena u časopisu Frontiers in Psychology koristila je tehnologiju snimanja mozga kako bi identificirala koja se područja aktiviraju kada sudionici zamišljaju pozitivne događaje (poput vjenčanja) u usporedbi s neutralnim događajima (poput hodanja pločnikom). Medijalni prefrontalni korteks — dio mozga odgovoran za razmišljanje usmjereno na nagradu i budućnost — pokazao je znatno veću aktivaciju pri razmišljanju o pozitivnim događajima. Ta je aktivnost izravno koincidirala s višom razinom općeg zadovoljstva kod sudionika.

Druga studija, objavljena u časopisu Applied Research in Quality of Life, otkrila je da su ljudi koji su planirali odmor prijavili višu razinu sreće prije samog putovanja nego nakon njega. Razina sreće između onih koji su nedavno bili na odmoru i onih koji nisu, minimalno se razlikovala. To sugerira da učinci iščekivanja odlaska na odmor — radovanje nečemu — mogu biti značajniji za psihu od samih sjećanja koja ostaju nakon povratka.

Zašto doživljavamo radost iščekivanja?

Kada se razmišlja o uzbudljivim budućim planovima, mozak i tijelo reagiraju gotovo jednako kao da se već nalazimo tamo. Pri samoj pomisli na bijelu pješčanu plažu, lagani povjetarac i omiljeno piće u ruci, um i tijelo počinju reagirati na vrlo pozitivan, opušten i ugodan način.

Ljudi su kroz evoluciju vjerojatno razvili pozitivan odgovor na planiranje kao metodu emocionalne regulacije. Razmišljanje o budućnosti je mehanizam preživljavanja za ljudsku vrstu, a upravo nas ta sposobnost razlikuje od drugih živih bića. Povezanost između aktivnosti u prefrontalnom korteksu i većeg osjećaja blagostanja ukazuje na to da donošenje odluka i planiranje automatski popravljaju raspoloženje.

Osim toga, mozak pozitivno reagira na planiranje ciljeva — čak i kada je taj cilj samo opuštanje i zabava. Osjećaj zadovoljstva ne dolazi samo od ostvarivanja ciljeva, već i od samog postojanja ciljeva, napretka prema njima i iščekivanja pozitivnih ishoda usput. Planiranje putovanja ili proslave uključuje niz odluka, poput rezervacije letova, odabira hotela ili planiranja obroka, što mozak percipira kao nagradu tijekom faze pripreme.

Foto: iStock

Kako prakticirati „produktivno planiranje”

Iako planiranje zabavnog odmora ili događaja koristi općem stanju, treba pripaziti da se previše vremena ne provodi živeći u budućnosti. Važno je prepoznati razliku između produktivnog planiranja i pukog fantaziranja ili pretjeranog analiziranja.

Jedan od načina prakticiranja produktivnog planiranja jest povezivanje s vlastitim vrijednostima i donošenje planova koji su usklađeni s njima. Na taj način planiranje ne služi kao bijeg iz sadašnjosti, već kao alat za izgradnju snažnijeg osjećaja sebstva. Biti u sadašnjosti znači razmišljati o vlastitim vrijednostima i ciljevima, što često podrazumijeva izradu plana kako bi se prema njima napredovalo. Na primjer, ako je postavljen cilj češćeg druženja s prijateljima, planiranje posjeta njima donijet će više zadovoljstva od planiranja samostalnog putovanja na potpuno novo odredište.

Također, luksuzni odmor nije preduvjet za proživljavanje emocionalnih dobrobiti planiranja. Manji, rutinski planovi mogu postići sličan učinak. Nešto tako jednostavno kao što je dogovaranje večere s prijateljem, planiranje termina za trening ili planiranje šetnje parkom s psom — sve ono čemu se radujemo u svakodnevnom životu — pomaže u vizualizaciji pozitivnih emocija.