ZAGREB » »Trenutno nema aktivne izložbe« – ova rezignirana objava stoji već tjednima na internetskim stranicama najvećih muzeja i galerija u Zagrebu, glavnom gradu zemlje koja je uoči priključenja Europskoj uniji na sva zvona oglašavala svoj kulturni potencijal i spremnost da se na mapu Europe upiše kao značajna kulturna destinacija. Zatvorena su vrata Umjetničkog paviljona, posjetitelji se uzalud penju na gornjogradski Jezuitski trg do galerije »Klovićevi dvori«, u Modernoj galeriji nitko se i ne javlja na telefon… 

   Metropola je, što se likovne ponude tiče, mrtva kao grobnica. Oni koji su se tijekom ljetnih mjeseci obreli u Zagrebu, očekujući barem jedan kvalitetan posjet kojoj velikoj izložbi, ostaju razočarani. Na raspolaganju su samo izložbe stalnog postava gradskih muzeja (u tom smislu već godinama je po nekoj inerciji uspješan Muzej naivne umjetnosti, u čijoj statistici posjetitelja stranci sudjeluju s oko 75 posto) i ovdje-ondje pokoja manja izložba, osmišljena tek da se »pregrmi« ljeto. 

  Zatvorena vrata

Ova jednostavno dijagnosticirana akutna anemija ljetne kulturne ponude u Zagrebu ne bi bila ovoliko zanimljiva tema da statistički podaci iz Turističke zajednice Grada Zagreba već godinama ne svjedoče, s dramatičnim optimizmom, o progresivnom povećanju broj turista u metropoli, upravo tijekom ljetnih mjeseci. Nova ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić kaže da se to vidi i »prostim okom« – ulice su pune stranih gostiju, turisti maltene zakrčuju grad, a mnogi od njih svakodnevno dolaze pred Umjetnički paviljon, gdje ih dočekuju zatvorena vrata. Ovo je priznanje gorko, i Poklečki Stošić veli da se u narednim godinama u toj instituciji više nikad neće ponoviti ta situacija. 

  Ističe i da će u svome četverogodišnjem mandatu svako ljeto imati veliku ljetnu izložbu.

   – I to izložbu koja će biti specifično namijenjena posjetiteljima Grada Zagreba! Činjenica je da je Zagreb postao važna turistička destinacija i tu vrlo sretnu okolnost jednostavno ne smijemo zanemaravati; turistima treba ponuditi kvalitetan likovni program, a što se tiče Umjetničkog paviljona, na to se može računati od ljeta 2014. godine, napominje Jasminka Poklečki Stošić. 

  Više gostiju

Za ono malo izložaba koje su trenutno postavljene u muzejima i galerijama, ne može se reći da su primarno osmišljene za međunarodne posjetitelje. U Muzeju suvremene umjetnosti postavljena je retrospektiva Miroslava Šuteja i izložba »Samo plakati« Borisa Ljubičića. U Domu likovnih umjetnika jučer je završila godišnja izložba članova tog udruženja, no ona nipošto nije reprezentativni biser likovne scene, budući da kvaliteta postava tradicionalno divlje oscilira. Osim toga, »Džamija« ima ljetno »mini« radno vrijeme, što će isključiti dio zainteresiranih za ovu izložbu. 

Spasitelj Caravaggio

O neobičnoj likovnoj ljetnoj suši govori, posredno, i škrt popis kulturnih događanja što ih, kao preporuku posjetiteljima Zagreba, navode službene internetske stranice Turističke zajednice Grada Zagreba. Na popisu je šarolika ulična manifestacija »Ljeto na Štrosu« koja traje do sredine rujna, Klupska kazališno-glazbena scena Amadeo koja traje tijekom kolovoza, koncert Robbieja Williamsa što je održan na stadionu Maksimir, te samo jedna izložba – »S Caravaggiom u Europu – Večera u Emausu iz milanske Pinakoteke di Brera u Zagrebu« (Muzej za umjetnost i obrt). 

   Upravo se Muzej za umjetnost i obrt u posljednjih desetak godina prometnuo u uzor srodnim institucijama: može se podičiti pomno osmišljenim, slojevitim, velikim izložbama »podebljanima« bujnim popratnim programom, i učinkovitim marketingom. MUO je za ljeto tempirao »Večeru u Emausu«, remek-djelo čuvenog baroknog slikara Michelangela Merisija da Caravaggia (1571-1610), koje će do konca kolovoza vidjeti 20.000 posjetitelja, nastave li pristizati dosadašnjim tempom. Tako predviđa Fernando Soprano iz MUO-a, koji napominje da veći dio tog broja čine turisti, odnosno državljani Hrvatske s boravištem izvan Zagreba. 

   MUO ponovo mami posjetitelje nagradnim igrama (vikend u Milanu, ljetovanje u Korčuli) koje su, doduše, ograničene na sudionike iz RH jer su organizirane prije pristupanja Europskoj uniji. Ali, Soprano napominje da se inozemnim gostima ipak posvećuje pozornost. 

   – Velika izložba »Transparentna ljepota, staklo iz Hrvatskih muzeja« prava je, velika ljetna izložba koja će strancima biti zanimljiva. U odabiru materijala za izložbu sudjelovala su 33 hrvatska muzeja, a u prostorima tri zagrebačka muzeja (MUO, Mimara i Arheološki) u kojima je izložba postavljena, moguće je odabrati veoma kvalitetne suvenire inspirirane izloženim predmetima iz razdoblja od antike do suvremenosti. Posebnu pozornost pobuđuju suveniri iz radionice Muzeja antičkog stakla u Zadru te čaše za šampanjac, vaze i svijećnjaci pod nazivom »Pomak« (Optika, Glagoljica, Paška čipka) koje je izradila Gordana Drinković, ističe Fernando Soprano, napominjući da MUO ovih tjedana ugošćuje i zanimljiv program Ljetnih noći Teatra Exit. 

  Ispuhane ambicije

Spomenutom izložbom stakla »Transparentna ljepota«, muzej Mimara se uspio nekako »pokriti« ovo ljeto. 

   – Sa zadovoljstvom utvrđujemo da je broj posjetitelja ovog ljeta porastao, kaže Ana Hoić iz Mimare. 

   Ipak, jedna simpatična izložba stakla, jedna solidna retrospektiva i jedno Caravaggiovo djelo daleko su od uspješne sume bilance likovne sezone – i najposjećenije sezone u godini – za grad koji se želi smatrati kulturnom metropolom. Čini se da su se ambicije kulturnih institucija ispuhale u prvom tjednu srpnja, čim smo službeno ušli u Europsku uniju: ima neke simbolike u tome što su tada u dobro osiguranim kamionima iz grada otpremljena djela s izložbe Picassa u Klovićevim dvorima. Razočarava, ali ne iznenađuje, što se ni Klovićevi dvori, kao ni Umjetnički paviljon, nisu uprli nakon Picassa ponuditi ikakvu suvislu izložbu, makar da se »pregrmi« ljeto.