ZAGREB U Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu otvorena je prva od triju predviđenih izložbi o Vlahi Bukovcu naslovljena »Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje«, kojom se ujedno svečano obilježava početak Europske godine kulturne baštine.

Na otvorenju su bile brojne poznate osobe iz političkog, kulturnog i javnog života. Na izložbi je predstavljeno više od 130 pomno odabranih Bukovčevih djela, koja su za ovu prigodu posuđena iz tridesetak institucija u Hrvatskoj i inozemstvu. Kuriozitet je što su prvi put u Zagrebu predstavljena neka od najpoznatijih djela ovog hrvatskog umjetnika koji je otkriven u Parizu, a u britanskim visokim krugovima bio je prava slikarska zvijezda. Inače, namjera je kroz tri zasebne izložbe predstaviti tri najznačajnija razdoblja Bukovčeva stvaralaštva: pariško, zagrebačko i praško. Prva izložba obrađuje Bukovčev život i rad u Parizu od 1877. do 1893., te njegovu afirmaciju u Engleskoj, Crnoj Gori, Srbiji..., kao i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji. O ovom slikarevom životnom razdoblju mnogo se pisalo. Poznato je da je slikao portrete najistaknutijih osoba i obitelji britanskog i francuskog visokog društva, a mnoge od tih slika danas se nalaze u privatnim zbirkama kolekcionara ili u muzejima diljem svijeta.

Veliki pothvat 

Zahvaljujući ovom velikom pothvatu Galerije Klovićevi dvori i Kuće Bukovac iz Cavtata, prvi put u Zagreb dolaze djela iz Engleske i Francuske koje je Bukovac radio za trgovce Vicars Brothers te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa. Izložena su i djela koja je predstavljao na pariškom Salonu poput La Grande Iza, Andromeda ili Dalmatinski ribari te Portret Baltazara Bogišića. Izložba prikazuje kronološki slijed, uspone, ali i razočaranja mladog umjetnika hrabro vođenog idejom da postane umjetnik u europskoj prijestolnici, Parizu. Bukovčeva sudbina bilo je pripadanje raznim svjetovima. Umjetnik iz Hrvatske u 19. stoljeću bio je u specifičnoj situaciji, dolazeći iz zemlje koja nije imala akademiju likovnih umjetnosti, nije imala ni privatnih ni državnih mecena, nije imala jaku javnu sferu za umjetničku kritiku i nije imala službenu umjetnost protiv koje bi prosvjedovala. Morao je otići u inozemstvo da bi izučio svoju struku i postao dijelom umjetničke elite. Bila je to velika i opasna odgovornost.

Djela za izložbu u Galeriji Klovićevi dvori dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a posebna atrakcija izložbe monumentalna je- kompozicija »Isus prijatelj malenih« iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu impozantnih dimenzija 3 x 4,40 metra, koja je nagrađena na pariškom Salonu 1888., koja je sad prvi put predstavljena hrvatskoj javnosti.

Opsežan projekt 

Namjera ovoga opsežnog projekta je sublimirati sva novija dosadašnja istraživanja o Vlahu Bukovcu, rodonačelniku hrvatskog modernog slikarstva, provedena u Hrvatskoj, ali i izvan nje, jer Bukovac je posljednjih godina postao predmetom istraživanja međunarodnih stručnjaka. Autorice izložbene koncepcije Petra Vugrinec (viša kustosica, Galerija Klovićevi dvori) i Lucija Vuković (kustosica, Kuća Bukovac) ovom izložbom žele pokazati europski kontekst velikog Vlahe Bukovca.

Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenju je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla, u ime Ministarstva kulture i premijera Andreja Plenkovića, kako ova izložba nije slučajno odabrana za obilježavanje početka Europske godine kulturne baštine u Hrvatskoj. Inače Ministarstvo kulture smatra da će se predstavljanjem osebujnoga i plodonosnog rada Vlahe Bukovca, koji je ušao u anale europske umjetnosti te koji je aktivno sudjelovao u stvaranju temelja hrvatske moderne, prigodno obilježiti početak »Europske godine kulturne baštine« u Hrvatskoj.Iduća izložba posvećena Bukovcu fokusirat će se na razdoblje u Zagrebu, Cavtatu i Beču (1893-1903), treća na Prag (1903-1922)

Izložba u Klovićevim dvorima bit će otvorena do 11. ožujka.