ZAGREB » Nakon brojnih medijskih najava i dva svečana otvorenja za posebne uzvanike, izložba »Joan Miró – remek-djela iz Fundacije Maeght« u Umjetničkom paviljonu otvorena od jučer za sve posjetitelje.

   – Iako smo u Zagrebu prije tridesetak godina imali prilike vidjeti Miróove grafike, ovo je zapravo premijerna izložba cjelokupnog, veoma opsežnog opusa velikog španjolskog slikara Joana Miróa u hrvatskoj metropoli, najavila je prije otvorenja je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić koja je uz direktora Fundacije Maeght Olivier Kaeppelin i kustosica ove izložbe.

   Zagrebačka publika imat će priliku puna četiri mjeseca razgledati djela znamenitog Katalonca, a specifičnost ovog postava je to što se bazira na Miróovom kiparskom radu. Među četrdeset eksponata čak je 21 skulptura, a dominiraju impozantni trometarski kip »Milovanje ptice« postavljen u središnjem kružnom dijelu Paviljona, kao i amblematsko djelo »Djevojka koja nestaje«, skulptura koja je uvrštena u sve važnije preglede povijesti umjetnosti. U preostalom postavu koji čine slike, crteži, litografije, posebno se ističe monumentalna tapiserija bez naziva (2,7×4,8 metra) nastala 1980. godine koja sugestivno izražava Miróov kolorit kao i niz ulja na platnu, poput »Rođenje dana«, »Žene i ptice«, »Leta ptica u praskozorje«, »Pjeva livade«.

Slojevit projekt

Specifičnost je zagrebačke izložbe i što se bazira na kasnoj Miróovojprodukciji, na djelima nastalim od ranih šezdesetih do ranih osamdesetih godina, odnosno do umjetnikove smrti.

   Zanimljivo je da se u bečkoj Albertini također odvija izložba ovog umjetnika, no ona je koncipirana na njegovom formativnom razdoblju pa bi za istinske poklonike ovog katalonskog umjetnika idealno bilo vidjeti obje, komplementarne izložbe i objediniti cijelokupni bogati Miróov stvaralački opus.

   – Izložba je slojevit projekt kojim se, na vrlo suptilan način, isprepliće priča o dvije osobe koje su – uz ostale – oblikovale umjetnost prošlog stoljeća. Riječ je, s jedne strane, o iznimnom slikaru, kiparu, grafičaru i keramičaru, Joanu Miróu, umjetniku čije se slike, crteže, skulpture, litografije i tapiserije ovom izložbom po prvi put predstavljaju publici u Hrvatskoj, ali i onoj u regiji. S druge pak strane to je Fundacija Marguerite i Aimé Maeght, jedna od najznačajnijih privatnih fundacija moderne i suvremene umjetnosti, smještena u gradiću južne Francuske, Saint-Paul-de-Vence, u blizini Nice. Izložba je, naime, od prvog trenutka osmišljena kao prožimanje dijaloga između Fundacije Maeght i slavnog umjetnika, naglasila je Poklečki Stošić.

Kozmički prostor

Njezin kolega Olivier Kaeppelin, direktor Fundacije, napomenuo je da Zagreb ima privilegij uživati u Miróovim djelima koja se nemaju priliku često vidjeti.    

   A Miróa vrijedi vidjeti. Šetajući oniričknom atmosferom postava ove izložbe, kako nam sugerira francuski kustos, »približavajući se umjetničkome djelu, moramo biti spremni odložiti sve predrasude i napustiti sve što znamo, kako bismo se u potpunosti predali dosad nečuvenome, potpuno novom osjećaju, pokusu koje umjetničko djelo čini. Miróova misao i traganje dosežni su, shvatljivi i živi samo po tu cijenu. Ako ga na tome putu slijedimo, pred nama se ukazuje njegov svijet i kozmički prostor.«