ZAGREB  Mogli bismo reći da smo otvorili izložbu renomiranoga i dobrog poznatog umjetnika, ali i da smo otvorili izložbu pomalo zaboravljenoga slikara, autora opusa zapostavljenih vrijednosti i obje bi se konstatacije mogle argumentirati. U prilog prve govore činjenice da je Prica neizostavan u bilo kojemu pregledu hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, da postoji galerija koja nosi njegovo ime i u stalnome postavu predstavlja dio umjetnikove donacije Samoboru u kojemu je živio i radio, kao i postojanje zaklade koja skrbi o Pricinoj ostavštini. Drugu tezu potvrđuje činjenica da je zadnja kritička izložba bila u Gradecu 1979. godine, kazao je Nikola Albaneže, jedan od autora postava retrospektivne izložbe Zlatka Price koja je u povodu stote obljetnice slikareva rođenja upravo otvorena u Galeriji Klovićevi dvori.

Slikarstvo u središtu

Ovaj zajednički izložbeni projekt Klovićevih dvora i Zaklade Vesna i Zlatko Prica, koji prezentira oko 150 autorovih djela nastalih tijekom šezdeset godina njegova rada, bit će za posjetitelje GKD-a otvoren do 31. srpnja. Nakon toga Pricina djela sele u Rijeku, gdje je slikar preminuo 2003. godine. U riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Pricina retrospektiva moći će se posjetiti od 19. kolovoza do 16. rujna. Potom slijedi Istra, još jedna važna geografska točka autorova opusa – u Poreču će izložba biti otvorena od 7. listopada do 6. studenoga. Posljednja postaja ove izložbe Pricin je rodni Pečuh koji će retrospektivu njegova stvaralaštva publici prikazati od 19. studenoga do 31. prosinca. Time simbolički završava i ciklus retrospektivne izložbe koja je središnji dio projekta »Sto godina Price«  u sklopu kojega se planira i opsežna monografija koja sažima autorov umjetnički i životni put, te simpozij o njegovom plodonosnom opusu.

– U središtu retrospektive u Klovićevim dvorima je Pricino slikarstvo, naglasio je Albaneže koji je uz Nikolinu Šimunović osmislio postav koji se sastoji od 11 ciklusa koji se prelijevaju iz jedne izložbene sobe u drugu sobu manifestirajući promjene u autorovu stvaralaštvu. Izložba pruža sveobuhvatan prikaz Pricina šezdesetogodišnjeg opusa tijekom kojeg je stvaralački prostor proširio sa slikarstva na grafike, crteže i akvarele, a 145 izloženih djela prate i autorove fotografije, bilješke, njegove reminiscencije, kao i odabrani citati kritičara o njegovom opusu, te televizijska snimka razgovora Ivana Hetricha s Pricom iz 1987. godine.

Sukus stvaralaštva

Prema riječima Albanežea, izložba je željela pokazati sukus njegova umjetničkog stvaralaštva i »ponovo Pricu vratiti u našu svijest« jer su potpuno nepravedno njegove ranije radove u javnoj recepciji istisnule slike iz kasnijih ciklusa poput »Opatijskih kišobrana« ili samoborskih »Plodova zemlje«. Da je ovo prilika i za novu valorizaciju Pricina stvaralaštva, ukazala je i zamjenica gradonačelnika Zagreba Vesna Kusin istaknuvši Pricine umjetničke formativne veze sa Zagrebom gdje se školovao, imao prvu samostalnu izložbu u Umjetničkom paviljonu 1941. godine, te djelovao unutar  kruga zagrebačke umjetničke škole koja se nazivala »šarenom« zbog kolorita koji će biti toliko karakterističan u Pricinu izričaju, pogotovo nakon njegova boravka u Indiji.

– Kritika često nije imala razumijevanja za njegove stvaralačke postupke, ali joj Prica nije podilazio, već se svojeglavo odupirao trendovima i ustrajavao na svom slikarskom putu koji su podjednako obilježili specifičan kolorit i jasne linije crteža, kazala ja Kusin nakon koje je zamjenica ministra kulture Ana Lederer otvorila retrospektivnu izložbu akademika Zlatka Price, »majstora iznimna slikarskog umijeća i jednog od najznačajnijih i najutjecajnijih autora hrvatskoga suvremenog slikarstva«. Na otvorenju su, uz brojne posjetitelje, bili i supruga pokojnoga umjetnika Jasmina Jugo Prica, upraviteljica Zaklade Zlatko i Vesna Prica Marica Jelenić, te mađarski veleposlanik u Hrvatskoj József Zoltán Magyar.