Nakon što je lani u Zagrebu gostovao Caravaggio, odnosno slika »Večera u Emausu«, ovog listopada u MUO dolaze radovi velikog baroknog slikara Giovannija Francesca Barbierija zvanog Il Guercino, koji se inače čuvaju u Gradskoj pinakoteci u Centu, Guercinovom rodnom gradu, i rijetko napuštaju Italiju
CENTO » U Centu, talijanskom gradiću u kojem je rođen veliki barokni slikar Giovanni Francesco Barbieri, najavljena je izložba »Guercino – svjetlo baroka« koju će ove jeseni ugostiti zagrebački Muzej za umjetnost i obrt. Izložba u Zagrebu bit će otvorena od 23. listopada ove do 31. siječnja 2015. godine, a tu veliku i značajnu izložbu organiziraju Gradska pinakoteka iz Centa, Talijansko veleposlanstvo i Muzej za umjetnost i obrt, pod pokroviteljstvom dvaju predsjednika – Italije i Hrvatske.
Izložba je novinarima najavljena u Casa Pannini u Centu, a kako je tim povodom istaknula mr. sc. Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ministrice kulture, riječ je o novom u nizu suradničkih projekata Hrvatske i Italije, koji će obilježiti kulturnu sezonu u Zagrebu, ali i čitavoj Hrvatskoj. – Razmišljajući kako je bilo divno biti dijelom hrvatske kulturne i europske povijesti kada je lani u Zagreb stizala Caravaggiova »Večera u Emausu« iz milanske Pinakoteke, čija je posudba bila svojevrsni dar dobrodošlice Italije Hrvatskoj u povodu ulaska u EU, ne mogu sakriti osobno i stručno zadovoljstvo što će Zagreb kroz nekoliko mjeseci iznova ugostiti djela još jednog talijanskog baroknog majstora – Guercina.
Vrijeme baroka dalo je odista velike umjetnike, no ime Giovannija Francesca Barbierija, zvanog Il Guercino, po mnogočemu je specifično. Opus je to ogroman i raznolik, moćan i osebujan, koji se kreće od ranih djela tipičnoga dramatičnog baroknog stila pa sve do neobične promjene stila i kasnih klasicističkih stremljenja njegove zrele dobi.
Kompleksan projekt
Tridesetak djela iz Guercinova opusa – oltarne pale i freske prenesene na platno, izvorno nastale za crkve i palače u Centu, bit će u listopadu predstavljene hrvatskoj publici. Riječ je o doista senzacionalnom i kompleksnom projektu, posebice uzevši u obzir da Guercinova djela rijetko napuštaju Italiju i da će ova izložba predstaviti reprezentativni izbor djela, ali i kronološku i stilsku širinu stvaralaštva tog vrsnog majstora baroka – naglasila je Vesna Jurić Bulatović. Pinacoteca civica di Cento, koja čuva djela Guercina i njegove škole te drugih značajnih umjetnika regije, pretrpjela je u potresu 2012. godine velika oštećenja. Pritom ipak nije stradalo i bogatstvo od nacionalnog značenja koje se u njoj čuva. Nakon razornog potresa sva umjetnička djela su evakuirana i sada se Guercinova djela nalaze u skladištu Art Defender u Bologni. U ime gradonačelnika Zagreba Milana Bandića obratila se njegova zamjenica Vesna Kusin, koja je istaknula da su Zagreb i Bologna već trideset godina gradovi prijatelji.
Giovanni Francesco Barbieri (1591-1666) poznat je kao Il Guercino (»razroki)«, a takav nadimak stekao je zbog mane na oku. Većinu života proveo je u Centu gdje se i danas nalazi najveći dio njegovih djela, a kratko je vrijeme djelovao i u Rimu. Sa šesnaest godina počeo je raditi u radionici Benedetta Gennarija, slikara Bolonjske škole. Kasnije je preselio u Bolognu gdje ga je primijetio slavni Ludovico Carracci. Tada nastaju njegove prve velike kompozije za kardinala Serru, papinskog izaslanika u Ferrari. Tih godina nastaje i jedna od njegovih najčuvenijih slika – »Et in Arcadia ego«. Guercino je nekoliko produktivnih godina proveo u Rimu – radi freske u vili Ludovisi, strop u crkvi San Crisogono, papin portret te svoje remek-djelo »Oltar sv. Petronile«, koji se danas nalazi u Kapitolskim muzejima u Rimu. Nakon smrti pape Grgura XV. vraća se u rodni grad i počinje s radom na freskama u katedrali u Piacenzi, a nakon smrti Guida Renija, još jednog od velikana bolonjske slikarske škole, Guercino seli svoju radionicu u Bolognu i postaje glavni gradski slikar. Slikao je i podučavao sve do smrti, 1666. godine.
– U tom kontekstu predstojeća Guercinova izložba može obilježiti i tri desetljeća tog prijateljstva. Jer, iako je Guercino iz Centa, odakle je krenuo na svoj plodan slikarski put, slovio je, pogotovo nakon smrti Guida Renija, kao najistaknutiji predstavnik bolonjske slikarske škole. Sudbinski povezan s Bolognom, kako stvaralački za života, tako i danas kada su njegova djela na čuvanju u bolonjskoj Pinakoteci, Guercino stiže i u Zagreb, grad prijatelj Bologne. I na taj način povezuje Zagreb i sa Centom, kao što je nekoć vezao Cento s Bolognom. Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt, jedan od vodećih muzeja u Zagrebu i u Hrvatskoj, idealno je mjesto za predstavljanje Guercina, umjetnika i obrtnika, kako ga – ističući njegovu sposobnost u organiziranju najsavršenije umjetničke industrije nakon Rafaelova doba – naziva Vittorio Sgarbi, jedan od autora tekstova u katalogu izložbe. Ponosna sam što MUO, a time i Zagreb, ima povlasticu da značajan dio opusa Giovanija Francesca Barbierija predstavi hrvatskoj javnosti prije odlaska na svjetsku turneju put Tokija, a zatim i Amerike – kazala je Kusin.
Platna i freske
Konferenciji za medije nazočili su i direktor MUO-a Miroslav Gašparović, pročelnik Odjela za umjetnička i povijesna dobra Luigi Ficacci, gradonačelnik Centa Piero Lodi i Claudia Tassinari, pročelnica za kulturu grada Centa. Izložbu čine platna i freske, ukupno 34 djela: 25 iz Pinakoteke iz Centa, po dvije iz crkve sv. Sebastijana u Renazzu, Unicredit Bologna i iz privatnih zbirki te po jedna iz Fundacije Cassa di Risparmio u Centu i u Bologni i Nacionalne pinakoteke u Bologni. Ta djela iscrpno prate umjetnički put Guercina koji je prošao kroz različite stilske faze. Izložba kojoj će kustosi biti Miroslav Gašparović, Luigi Ficacci i Fausto Gozzi, direktor Pinakoteke iz Centa, realizirat će se zahvaljujući doprinosu Privredne banke Zagreb, članice grupe Intesa San Paolo i suradnji s hrvatskim Ministarstvom kulture, Zagrebom i Talijanskom unijom. U povodu predstavljanja izložbe vokalni ansambl »Antiphonus« iz Zagreba održao je na Trgu Guercino koncert »L’amor gentile, l’amore crudele« na kojemu je izvodio djela Claudija Monteverdija.
