Zbog suše presušila i proizvodnja paškog sira

Prave kiše nije bilo od siječnja te ovce gladuju na spaljenim pašnjacima. Proizvodnja mlijeka je prepolovljena te bi ukupna proizvodnja sira mogla biti za četvrtinu manja od uobičajene

PAG Višemjesečna suša u kombinaciji s čestim burama ovoga proljeća, proizvodnju paškog sira svela je u zadnja dva mjeseca na jedva nešto više od polovice uobičajene količine ove međunarodno poznate delicije. Sir je, uz čipku i janjetinu, zaštitni znak otoka Paga, ali i jedan od temelja otočnog gospodarstva i osnovni izvor prihoda za brojne obitelji pa je drastičan pad proizvodnje izazvao veliku zabrinutost među stanovništvom. Prave kiše, tvrde ovčari, nije bilo još od siječnja, zbog čega su se i inače škrti paški pašnjaci doslovce pretvorili u »spaljenu zemlju«, a ovce, kojih na otoku ima preko trideset tisuća, umjesto da uživaju u proljetnom obilju svježe trave – nemaju što jesti.

   Proizvodnja mlijeka zbog toga je, kaže Marin Pernjak iz Kolana, čija obitelj je vlasnik Sirane »Mih« i farme sa stadom od 400 ovaca, gotovo prepolovljena, a ovogodišnja sezona mužnje završit će barem tri tjedna ranije negoli je uobičajeno.   

Rast cijena sira

– Na ovom dijelu otoka mužnja ovaca obično započinje na samom početku godine, a završava krajem lipnja. Ove godine smo, zbog suše, dobar dio od tristo muznih ovaca već prestali musti, a ostale ćemo prestati ovih dana. Uz vlastitu proizvodnju bavimo se i otkupom mlijeka od naših kooperanata. Koliki su razmjeri štete od suše, možda najbolje govori podatak da su neki od njih u ovoj godini povećali broj ovaca, a proizvodnja mlijeka istodobno je pala u nekim slučajevima i za 50 posto, kaže Pernjak, koji procjenjuje da će ukupna proizvodnja paškog sira u ovoj godini biti za otprilike četvrtinu manja od uobičajene.

Iako pčelarstvo na Pagu nije ni približno razvijeno kao ovčarstvo, pčelara ipak ima sve više. Najpoznatiji im je proizvod med od kadulje, no suša je ovogodišnju proizvodnju doslovce uništila.– Već smo trebali imati prvo vrcanje, ali u košnicama nema ni grama meda. Nastavi li se suša, meda neće biti ni za same pčele, a kamo li za prodaju, ističe Marin Pernjak, čija obitelj uz siranu i farmu ovaca ima i stotinjak košnica pčela.

   Osim izravnih gubitaka zbog manje količine proizvedenog sira u ovogodišnjoj sezoni, ovčari će, tvrdi Pernjak, posljedice suše osjećati kroz cijelu godinu. Posljedice će osjetiti i tržište jer će cijena sira, koji se na otoku prodaje po 150 kuna za kilogram, dok je u trgovinama znatno skuplji, sigurno rasti.   

Bunari već prazni

– Veliki su gubici i u proizvodnji vlastitog sijena, nužnog za prehranu ovaca zimi, pa će se sijeno morati kupovati, što povećava troškove. U ljetnim mjesecima problem će biti i voda. Cisterne i bunari iz kojih inače crpimo vodu za napajanje ovaca već su gotovo prazni. Ovca na ljetnoj žegi popije i po pet litara vode dnevno pa ćemo, primjerice za naših 400 ovaca ovoga ljeta morati svakog dana kupovati dvije tisuće litara vode. Sve to, nažalost će sigurno utjecati i na cijenu sira – kaže Pernjak.

   Njegove riječi potvrđuje i Ante Prtorić iz Mandra, tajnik Udruge uzgajivača Paške ovce Kolan, čija obitelj je vlasnik stada od 70 ovaca.

   – Većina ovčara s našeg područja prisiljena je ranije prekinuti mužnju, što će, uz slabiju proizvodnju mlijeka, imati izrazito negativan utjecaj na proizvodnju sira. To je već gotova stvar, a sada se još možemo jedino nadati kiši tijekom lipnja da ovce barem tijekom ljetnih mjeseci imaju što pasti. U suprotnom prijeti čak i opasnost da će barem dio uzgajivača morati smanjiti stada jer ih jednostavno neće imati čime hraniti – zaključuje Prtorić.