Temeljni kapital Žičare Učka »zamrznut« u Credo banci

Pogrešan odabir poslovne banke nanesao je ovom Društvu veliku štetu već u prvoj godini poslovanja, jer im je novac zbog propasti Credo banke u ovom trenutku nedostupan i sada traže izlazak iz krize

OPATIJA Društvo Žičara Učka svoju prvu godinu završilo je u financijskim problemima – ne zato što su nesavjesno poslovali, budući da su svoj poslovni plan realizirali, usto čak povećavši ukupni kapital – već zbog pogrešnog odabira poslovne banke. Naime, kao i brojni poduzetnici i jedinice lokalne samouprave ovoga kraja koji su svoja sredstva povjerili Credo banci, Žičari Učka nedostupan je najveći dio njihova novca.   

Od Medveje do Vojaka

– Na računu smo ukupno imali oko 1,3 milijuna kuna, što je gotovo ukupan temeljni kapital društva. Uspjeli smo kao mali poduzetnici »izvući« 400 tisuća kuna koje nam je jamčila država, ali pokušavamo doći i do ostatka novca. Imamo još i 200 tisuća potraživanja, od čega 145 tisuća kuna od Ministarstva turizma – od kojeg smo dobili nepovratna sredstva putem natječaja, objasnio je prokurist društva Mladen Blažević na izvanrednoj skupštini društva.

Krećemo u posljednju inicijativu s drugim deponentima koje se mora brzo realizirati jer 21 dan nakon početka likvidacije banka mora proglasiti stečaj ukoliko se ne pronađu dodatna sredstva za rad. Ipak, izgledi još postoje, a više će se znati idućeg tjedna, zaključio je Kuiš.

Tijekom ove godine, društvo je uspjelo napraviti značajne korake prema realizaciji svog cilja – žičare od Medveje do Vojaka – a do kraja 2011. godine trebali bi dovršiti i Studiju utjecaja na okoliš koja će se financirati upravo sredstvima Ministarstva turizma. Član uprave Željko Kuiš objasnio je tijek događaja oko Credo banke, koji su negativno utjecali i na Žičaru Učka.

   – Pratili smo izvješća o poslovanju, iz kojih se nije moglo zaključiti da je banka u problemima. Štoviše, iako je HNB od ožujka provjeravala poslovanje banke, u svibnju su objavili izvješće prema kojem je Credo banka među nekolicinom hrvatskih banaka koje posluju bolje od sektora, objasnio je Kuiš. Dodao je kako je jedan od scenarija za spašavanje banke pretvaranje potraživanja u udjele u banci te naglasio kako je to prihvatljivija varijanta od stečaja, budući da se u stečaju naplati tek desetak posto potraživanja.   

HNB povećao cifru

– Ubrzo nakon početka likvidacije banke formirana je grupa velikih deponenata, s ciljem dokapitalizacije banke. Poruka iz HNB-a bila je da nam treba 200 milijuna kuna da bi se moglo ići u programiranu likvidaciju umjesto u stečaj. Kad smo se složili, HNB je tu cifru povećao na 300 do 400 milijuna kuna, a zatim su se i u potpunosti povukli kazavši da uopće ne mogu pretpostaviti kolike su dubioze banke, kazao je Kuiš, dodavši da bi eventualni stečaj banke mogle pratiti slične situacije kao i kod stečaja Gradske banke Osijek i Glumina banke, koje nisu riješene niti nakon deset godina. Upravi društva skupština je dala ovlasti da pokuša čim bezbolnije riješiti ovaj problem.