DELNICE U posljednjoj smo godini saniranja šteta od strahovitog ledoloma koji je u zimu 2014. godine pogodio Gorski kotar. Neposredno nakon te elementarne katastrofe Uprava društva Hrvatske šume donijela je Akcijski plan sanacije koji bi trebao biti priveden kraju koncem ove godine. Što je sve napravljeno tijekom dosadašnje dvije godine poslova sanacije rekao nam je upravitelj Uprave šuma podružnice Delnice, dipl. inž. Srećko Petranović koji ističe kako su se držali predviđenog Akcijskog plana i do sada učinili puno na sanaciji ledolomom oštećenih državnih šuma.

– Spasili smo najkvalitetnije i najvrijednije vrste drveća koje smo odmah sanirali, obradili i prodali, a nakon toga smo išli na drvo za ogrjev. Ukupno smo u ove dvije godine sanirali oko 300.000 prostornih metara na površini od 30.000 hektara, na toj površini još je ostalo oko 100.000 kubika za sanaciju tijekom ove godine. Ove će se godine najviše raditi na području Šumarije Gerovo, ali i na području Lokava i Fužina, ponajprije na dijelu oko D3 ceste (Rogozno) gdje nam je trebala suglasnost Županijske uprave za ceste. Ukupno će sanirano biti oko 400.000 kubika što je nešto manje od našeg jednogodišnjeg etata, a to znači da je riječ o velikoj brojci.

Kriva adresa

Svakako treba reći da su sve te sanacije realizirane kroz kvalitetnu pripremu terena, sanaciju i podizanje novih šumskih sastojina sadnjom. Konkretno, obavljeni su brojni poslovi sjetve i sadnje tijekom kojih je posijano 96 kila smrekovog sjemena te zasađeno 140. 000 komada smreke. Naravno, pojačanim rušenjem i sanacijom na ledolomom zahvaćenim područjima, čuvali smo ostale odjele kojima ćemo se okrenuti u budućnosti.

No, sve o čemu govorim vezano je uz državne šume, a privatne šume vrlo su velik problem. Naime, one su najčešće ostale u istom stanju u kojem su bile nakon ledoloma 2014. godine, a to znači da nije provedena sanacija i da pružaju jako loš vizualni dojam. Nažalost, ljudi najčešće ne znaju da je riječ o privatnim šumama pa nas optužuju za nebrigu što, napominjem, nije točno. Mi smo do sada svoj planirani dio posla u potpunosti realizirali, a do kraja ove godine privest ćemo ga kraju u cijelosti. Što će biti sa ledolomom uništenim drvećem u privatnim šumama sada je teško reći jer mi u te šume ne smijemo osim ako ne dobijemo poziv, a njihovi vlasnici najčešće nemaju dovoljno novca za kvalitetniju sanaciju. U Sloveniji su to rješili zakonskom odredbom po kojoj su radnici državnog poduzeća sanirali i te dijelove, a kod nas se o takvoj odluci još ne raspravlja niti se ona naslućuje, iako bi bila itekako korisna.

Opasan nametnik

Naime, upravo iz tih privatnih nesaniranih šuma u sve se većoj mjeri javlja smrekov potkornjak, vrlo opasan nametnik koji izaziva sušenje smreke i koji se već na velikom dijelu područja Gorskog kotara toliko raširio da slobodno možemo govoriti o novoj katastrofi koja je goranske šume zadesila nakon ledoloma. Djelovanje potkornjaka nije toliko uočljivo u početku, ali s obzirom da mu je pogodovalo napasti bolesna ledolomom oštećena stabla, on se jako brzo raširio i počeo napadati i zdravu crnogoricu pa sada već u brojnim dijelovima Gorskog kotara imamo golim okom vidljiva velika područja osušene smreke. Jedini način zaštite je rušenje smrekovim potkornjakom napadnutog drveća i mi to radimo na području državnih šuma, ali nam opet problem predstavljaju privatne šume u koje ne smijemo a koje su, za sada, glavni izvor zaraze. Ako se ovako nastavi mi bismo na našem području mogli ostati bez smrekovih nasada što je itekako opasno, upozorava Petranović.