FOTO Franjo Deranja
Kao jezikoslovac prvi je ostvario zaista moderan hrvatski rječnik, i to zajedno s Josipom Užarevićem ostvario djelo od 40 tisuća riječi, te skovao hrvatske pojmove za mnoga područja gradskog života i suvremene civilizacije i pripremio put Bogoslavu Šuleku.
NOVI VINODOLSKI – Na obiteljskoj kući braće Mažuranićā, na kojoj se otprije pet godina nalazi i spomen ploča što ju je tada, u povodu 200. obljetnice rođenja bana i pjesnika Ivana Mažuranića, postavila Kraljevska akademija Zagreb, u nedjelju je postavljen vijenac. U nedjelju u povodu 205. obljetnice Mažuranićeva rođenja (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.).
Vijenac su u nedjelju, u povodu 205. obljetnice Mažuranićeva rođenja, postavili novljanski gradonačelnik Velimir Piškulić i član Znanstvenog vijeća Kraljevske akademije Zagreb prof. dr. sc. Ivo Biondić.
Ivan Mažuranić bio je pjesnik, prevoditelj, jezikoslovac, političar i najkreativnija osobnost hrvatskoga narodnog preporoda – reformator tadašnjega školstva u Hrvatskoj.
Kao pjesnik najpoznatiji je po svojem epskom spjevu „Smrt Smail-age Čengića“, te po dopuni Gundulićeva „Osmana“ (dopuna – 14. i 15. pjevanje).
Ivan Mažuranić službovao je u Saboru od 1861. a 1862. godine potaknuo je osnivanje Stola sedmorice. Predsjednik je Matice ilirske od 1858. do 1872. a bansku dužnost obavljao je od 1873. do 1880. godine.
Kao jezikoslovac prvi je ostvario zaista moderan hrvatski rječnik, i to zajedno s Josipom Užarevićem ostvario djelo od 40 tisuća riječi, te skovao hrvatske pojmove za mnoga područja gradskog života i suvremene civilizacije i pripremio put Bogoslavu Šuleku.
Ozbiljno se pripremao za svoje veliko djelo, ep „Smrt Smail-age…“. Prve stihove – „Vinodolski dolče, da si zdravo!“ – napisao je još kao 16-godišnjak. Svladao je već zarana mnoge metričke probleme vezane uz hrvatski jezični izraz i uz vergilijanski ep i odnose što iz toga proizlaze a vezuju se uz povijest i poeziju. U „Danici“ je od samog početka a kao čovjek temeljite naobrazbe i širokih vidika preporodni je pokret shvatio mnogo dublje i ozbiljnije od drugih u punoći svih kulturnih i političkih nijansi i intencija.
Novljani i danas s punim poštovanjem gaje uspomenu na Ivana Mažuranića i njegovu braću, pjesnike, putopisce, kulturne i društvene djelatnike.