Snimio Marinko KRMPOTIĆ
'Studije svjetski priznatih organizacija, Ujedinjenih naroda i Svjetskog saveza za zaštitu prirode, ukazuju na smanjivanje populacije pčela ali i drugih oprašivača. Tome pridonose brojni čimbenici koji su posljedica ljudskih aktivnosti, kao što su na primjer intenzivna poljoprivreda, široko i prekomjerno korištenje pesticida te zagađenje. Pčele su ugrožene od strane kako štetočina tako i bolesti. Njihov životni prostor se smanjuje što je posljedica neprestanog rasta svjetskog stanovništva. Život i razvoj pčela ugrožavaju također i klimatske promjene", istaknuo je Bojan Pahor
TRŠĆE Pčelarsko društvo grada Čabra, Poljoprivredna edukacijska udruga KIS Gorski kotar i Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu organizirali su u Tršću, na poznatoj Pčelarskoj stazi, obilježavanje Svjetskog dana pčela.
Svjetski dan pčelara u Tršću / Snimio Marinko KRMPOTIĆ
Skretanje značaja na potrebu zaštitu ovog za normalno funkcioniranje prirode iznimno značajnog kukca glavni je cilj pčelara diljem svijeta, a posebno mjesto u tom pčelarskom svijetu ima Slovenija na čiju su inicijativu, a u svrhu povećanja osviještenosti o značenju pčela za očuvanje ravnoteže u prirodi i opstanak cjelokupnog čovječanstva, Ujedinjeni narodi 2017. godine proglasili 20. svibnja Svjetskim danom pčela.
Slovenija je i inače jedna od vodećih svjetskih zemalja kad je riječ o pčelarstvu, a širenju i razvoju te djelatnosti slovenska država posebnu pažnju posvećuje u sebi susjednim zemljama, pogotovo onima u kojima živi dio iseljenih Slovenaca.
Pčele su poznate kao neumorne radilice i zajedno s drugim oprašivačima čine neizostavnu kariku u prirodi. Neophodne su za održivu poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i biotičku raznovrsnost. Osim pružanja prehrambene sigurnosti i vitalne poljoprivrede (svaka treća žlica svjetske hrane ovisi od oprašivanja) pčele i drugi oprašivači su neprocjenjivi i iz vidika gospodarstva i okoliša. One predstavljaju važan izvor prihoda poljoprivrednicima, posebice manjim poljoprivrednicima i obiteljskim gospodarstvima, prije svega u državama u razvoju. Oprašivanje je vrlo važno i za druge biljke koje se koriste kao biogoriva, vlakna, lijekovi, stočna hrana i građevinski materijali. Na ovaj se način čuvaju i generiraju brojna radna mjesta.
Upravo stoga danas je iz Dežele u malo Tršće i tamnošnju Pčelarsku ulicu pristiglo nekoliko slovenskih uglednika koje je predvodila Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije u Zagrebu, dr. Bojan Pahor, predstavnik Ministarstva za kmetijstvo, gozdarstvo i prehranu te Joža Benec, direktor Kmetijskog zavoda Ljubljana.
Svjetski dan pčelara u Tršću / Snimio Marinko KRMPOTIĆ
Svi su oni podsjetili na značaj koji Slovenija ima u svijetu pčelarstva te posebno istaknuli uspjepšne veze i suradnju sa pčelarima Čabra među kojima je i puno Slovenaca. U ime domaćina pozdravili su ih domaći pčelari Anton Arh i Andrej Žaghar, Nedjejko Mrakovčić, predsjednik Pčelarskog saveza Primorsko-goranske župnije, Zoran Ožbolt, predsjednik KIS-a te Ivana Lakota, dogradonačelnica Čabra, zahvalivši na višegodišnjoj pomoći i suradnji za koju vjeruju da će biti nastavljena, istaknuto je.
Veliku pažnju razvoju pčelarstva posvećuju u susjednoj Sloveniji. Na tisuću građana u Sloveniji čak su četiri njih pčelari, a objedinjuje ih 1873. godine osnovan Pčelarski savez Slovenije. Sve veće značenje ima također i urbano pčelarstvo. U Sloveniji je pčelarstvo masovna gospodarska odnosno amaterska djelatnost s nekoliko stoljeća starom tradicijom. Prvi profesionalni učitelj pčelarstva bio je Anton Janša (1734.-1773.), a kranjska ili siva medonosna pčela – Apis mellifera carnica – poznata je u cijelom svijetu. Slovenija je ove godine utemeljila Slovensku pčelarsku akademiju (SPA) kao organizacijsku jedinicu Poljoprivrednog instituta Slovenije. U okviru SPA organizirat će se neformalne edukacije na području pčelarstva. Slovenija želi na taj način postati vodeća zemlja na području razvoja znanja i inovacija u pčelarstvu i time neto izvoznik novih pčelarskih znanja, praksi i tehnoloških rješenja.
Proglašenje svjetskog dana pčela, rekao je Bojan Pahor, predstavlja važnu nadogradnju i povezivanje država u brizi za pčele i ostale oprašivače na globalnoj razini. Svjetskim danom pčela želi se svjetsku javnost upozoriti na značenje pčela i divljih oprašivača te zajedničkim naporima država na međunarodnoj razini doprinijeti njihovoj zaštiti. Važan cilj svjetskog dana pčela je također pridonijeti rješavanju globalnih problema – prelasku na održivu poljoprivredu te iskorjenjivanju siromaštva i gladi u državama u razvoju. Na našem planetu živi oko 20.000 različitih vrsta pčela od kojih je najpoznatija medonosna pčela. One su od iznimnog značenja za očuvanje prirodne ravnoteže koju održavaju oprašivanjem biljaka. Studije svjetski priznatih organizacija, Ujedinjenih naroda i Svjetskog saveza za zaštitu prirode, ukazuju na smanjivanje populacije pčela ali i drugih oprašivača. Tome pridonose brojni čimbenici koji su posljedica ljudskih aktivnosti, kao što su na primjer intenzivna poljoprivreda, široko i prekomjerno korištenje pesticida te zagađenje. Pčele su ugrožene od strane kako štetočina tako i bolesti. Njihov životni prostor se smanjuje što je posljedica neprestanog rasta svjetskog stanovništva. Život i razvoj pčela ugrožavaju također i klimatske promjene. Poticanjem održive poljoprivrede i pčelarstva, stručnom edukacijom pčelara, prilagođavanjem pristupa i tehnologije pčelarstvu te sađenjem mednih biljaka koje su otpornije na promjenjivu klimu, doprinosimo ublaženju i prilagođavanju pčelarstva”, istaknuo je Pahor.
Svjetski dan pčelara u Tršću / Snimio Marinko KRMPOTIĆ
Ove godine Svjetski dan pčela u u znaku je stvaranje uvjeta za razvoj žena pčelarica. Naime, u državama u razvoju u kojima opstanak malih uzgajivača i obiteljskih gospodarstava puno više ovisi o poljoprivredi u odnosu na razvijene države, oprašivači i besplatna usluga oprašivanja potreban su uvjet za raznolike i bogate prinose.
Ključnu ulogu u osiguravanju takvog usjeva koji će nahraniti obitelj odnosno cjelokupnu zajednicu, imaju žene. Bez njihovog brižnog upravljanja obiteljskim prihodom i izvorima ozbiljno bi se ugrozila prehrambena sigurnost brojnih obitelji, pa je stoga ove godine u prvom planu bila ideja o što o rastu broja žena koje se bave pčelarstvom.
Svjetski dan pčelara u Tršću / Snimio Marinko KRMPOTIĆ
