Općinsko vijeće

Nema povećanja: Komunalna naknada u Matuljima ostaje četiri kune po “kvadratu”

Marina Kirigin

Prema riječima matuljskog pročelnika Danijela Jermana, sredstva koja Općina Matulji sada ubire od komunalne naknade nisu dostatna za održavanje komunalne infrastrukture



MATULJI – Prijedlog da se poveća vrijednost boda komunalne naknade za 15 posto u odnosu na dosadašnju, koja bi po novom iznosila 4,60 kuna, na sjednici Vijeća Općine Matulji nije prihvaćen. Rasprave po tom pitanju nije bilo, a laganu prevagu u odlučivanju kod donošenja ove odluke odnijela je oporba. Pročelnik je objasnio da su u ovom proračunu prihodi od komunalne naknade planirani u iznosu od 5,1 milijun kuna, dok je za financiranje održavanja komunalne infrastrukture planirano 6,2 milijuna kuna, što govori da sredstva komunalne naknade nisu dostatna niti za pokriće troškova održavanja komunalne infrastrukture u postojećem opsegu te da se iz ostalih izvora osiguravaju sredstva i za financiranje građenja i održavanja objekata.


Matuljski pročelnik Danijel Jerman je naveo i da je u projekcijama proračuna za iduće dvije godine planirano povećanje komunalne naknade za po 10 posto svake godine u odnosu na prethodnu. Prihvaćanjem prijedloga došlo bi do povećanja prihoda od komunalne naknade za 750.000 kuna, međutim, vijećnici su bez rasprave ostali pri staroj odluci iz studenoga 2018. kad je donesena odluka o vrijednosti boda komunalne naknade koja iznosi 4 kune po »kvadratu«.


Miklavija i Lisina


Izglasane su i druge izmjene i dopune proračuna koji je povećan za 4,1 milijuna kuna ili 3,9 posto te sad iznosi 111 milijuna kuna. Novim rebalansom predloženo je smanjenje dijela planiranih rashoda, povećanje sredstava za pojedine programe, projekte i aktivnosti. Osiguravaju se sredstva za nastavak radova na izgradnji komunalne infrastrukture te uređenju platoa u radnoj zoni Miklavija, zatim sredstva za radove na sustavu odvodnje otpadnih voda i uređenju podrumske prostorije u Domu Lisina, kao i sredstva za izradu projektne dokumentacije za proširenje objekta škole Brešca te za likvidnost u projektu Jadran. Izmjene se odnose i na usklađenje planiranih prihoda proračuna s dosadašnjom realizacijom odnosno projekcijom ostvarenja do kraja proračunske godine te usklađenja planiranih primitaka od kreditnog zaduženja s novim prijedlogom odluke o zaduženju odnosno s novoplaniranim iznosom kredita.




Uoči izglasavanja drugog rebalansa proračuna matuljski vijećnici donijeli su i odluku o zaduživanju. Pročelnik Jerman podsjetio je da je proteklog lipnja Vijeće donijelo odluku o zaduženju, jedno zaduženje za energetsku obnovu javnih zgrada i jedno za sanaciju i zatvaranje odlagališta Osojnica, a po kojim odlukama bi se Općina zadužila po kamatnoj stopi od 1,5 posto.


Povoljniji kredit


– Za tu odluku dobili smo suglasnost Ministarstva financija i od banke smo dobili na potpis ugovor o kreditu. Analizom tih ugovora utvrđeno je da sadrže određene klauzule koje ne bi bile prihvatljive u kontekstu povlačenja sredstava iz fondova EU-a kojima se u većem dijelu financiraju ti projekti. Naime, uvjeti dobivanja sredstava vezani su uz klauzulu da se računi moraju plaćati direktno dobavljačima, dok ugovori o kreditu koji su ponuđeni temeljem suradnje s HBOR-om imali su klauzulu da se isključivo putem banke mogu plaćati računi dobavljačima. Bili smo u pat poziciji jer bi prihvaćanjem takvih ugovora mogli doći u rizik da dobijemo financijske korekcije – objasnio je Jerman zašto se zatražila nova ponuda banke za kredit u visini od 8,8 milijuna kuna koji bi zamijenio dosadašnja dva kredita za koja je ishodovana suglasnost.


Nova ponuda od banke je po komercijalnim uvjetima, kredit će se dignuti na manji broj godina – deset, uz poček od godine dana. Razlika u kreditima je u tome što novi sadržava ponudu na bazi promjenjive kamatne stope.


– Dobili smo ponudu banke u kojoj bismo uzeli sada jedan kredit za te dvije investicije po kamatnoj stopi od 1,40 posto. Kredit je ugovoren s otplatom bez naknade – objasnio je Jerman, dodajući da će ukupni troškovi kreditiranja za Općinu sada biti niži gotovo 400.000 kuna.