Turistička infrastruktura

Ministarstvo objavilo tko dobiva novac: Za tri javne plaže u PGŽ-u od države 1,3 milijuna kuna

Alenka Juričić Bukarica

foto: Vedran Karuza, Sergej Drechsler, Arhiva NL

foto: Vedran Karuza, Sergej Drechsler, Arhiva NL

Prema odluci kojom se raspodjeljuju sredstva iz Fonda za turizam novac ide za uređenje plaža, centara za posjetitelje, odnosno interpretacijskih centara, javnu turističku infrastrukturu u funkciji aktivnog turizma, ali i što je posebno zanimljivo, i za Studije održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom. 



RIJEKA – Ministarstvo turizma objavilo je tko ove godine dobiva sredstva iz Programa razvoja javne turističke infrastrukture. Ovom Odlukom odobravaju se, naime, sredstva iz Fonda za razvoj turizma koja se prikupljaju od naplate turističkog zemljišta neprocijenjenog u postupku privatizacije, i to od hotela i kampova koji ga koriste. Prihod od koncesijske naknade dijeli se ovisno o tome je i riječ o zemljištu koje koriste hoteli, a koje je Zakonom o turističkom zemljištu iz 2010. postalo vlasništvo jedinica lokalne samouprave na čijem području se turističko zemljište nalazi, ili se radi o onom u kampovima, za koje je prema još uvijek važećem Zakonu definirana suvlasnička zajednica.


Da podsjetimo, ni jedna takva suvlasnička zajednica do sada nije realizirana, a u najavi je donošenje novog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, dakle i turističkom zemljištu, prema kojem će ono moći i u prodaju. Država putem Ministarstva turizma ipak od 2010. od kampova godišnje uprihodi oko 20 milijuna, lokalne samouprave oko 6 milijuna i županije oko 6 milijuna kuna. Od turističkog zemljišta u sastavu hotela, država godišnje uprihodi oko 6 milijuna, a lokalne i regionalne samouprave još po oko dva milijuna kuna.


Uređenje javnih plaža


Prema odluci kojom se raspodjeljuju sredstva iz Fonda za turizam novac ide za uređenje plaža, centara za posjetitelje, odnosno interpretacijskih centara, javnu turističku infrastrukturu u funkciji aktivnog turizma, ali i što je posebno zanimljivo, i za Studije održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom. Novac iz Fonda za turizam dodijelit će se i za izradu Studija upravljanja kvalitetom u turizmu, dok će se odluka o odabiru projekata i dodjeli potpora za žičare donijeti tek kada se u cijelosti osiguraju sredstva.




Tako su među 21 kandidaturom, koja će dobiti novac od države za uređenje javnih plaža, tek tri kandidata iz Primorsko-goranske županije. U općinu Mošćeničku Dragu će stići 482 tisuće kuna, i to za uređenje plaže Sipar. U Novi Vinodolski pak iz Fonda za turizam stiže 480 tisuća kuna za četvrtu fazu uređenja plaže na Bribirskoj obali, dok će Kraljevičani dobiti 388 tisuća kuna za uređenje plaže Oštro – Lipica.


Najviše novca ide u Slunj


Dodajmo i da pojedinačno najviše novca ove godine za plaže ide u Slunj, čak 640 tisuća kuna. Među onima koji su dobili sredstva koja će uložiti u plažne prostore je i grad Pag. Za gradsku plažu Prosika dobit će iz Fonda, naime, 310 tisuća kuna.


Što se tiče interpretacijskih centara, tek su dva iz PGŽ-a koja će biti sufinancirana. Naime, u Opatiju iz Fonda stiže 480 tisuća kuna za uređenje interpretacijskog centra Andrije Mohorovičića u prizemlju Doma Liburnija u Voloskom, dok će se u Malom Lošinju s 560 tisuća kuna poduprijeti drugu fazu projekta uređenja interpretacijskog centra Loger – Nerezinac.



U izradu ovakve studije ide i Novalja koja će iz Fonda za turizam u tu svrhu dobiti također 100 tisuća kuna. Ovakve studije radit će i, primjerice, Pula, Šibenik, ali i perjanica Dubrovnik koji je, poznato je, već morao napraviti reda i smanjivati doticanja kruzera na kružnim putovanjima zbog gužvi u staroj gradskoj jezgri. Ovime se, pak, očito želi sveobuhvatiniji pristup rastu turizma i u ovoj gužvama opterećenoj destinaciji. Dodajmo i da među županijama koje su podnijele zahtjev i dobile sredstva za izradu Studije upravljanja kvalitetom u turizmu, nema PGŽ-a. Novac su povukle uglavnom kontinentalne županije, a osim njih jedina »morska« – Istarska županija.



U ovoj su se kategoriji Istrani pokazali najumješnijima u povlačenju novca pa će tako na području Istre sredstva dobiti pet interpretacijskih centara.



Kod javne turističke infrastrukture vezane uz aktivni turizam, najviše se sufinanciralo uređenje ponude cikloturizma, dakle bike staze i prateća ponuda. Novac su povlačile Županije, no u PGŽ-u za aktivni odmor ove godine neće stići novac za aktivni turizam.


Četiri turista po stanovniku


Ono što je svakako zanimljivo jest i činjenica da se sufinanciraju i studije održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta, s obzirom na to da Hrvatska ima četiri turista na jednog stanovnika te da se pokazuje kako neke turističke destinacije ljeti doslovno »pucaju po šavovima«. Tako je planiranje i upravljanje prihvatnim kapacitetom destinacije nešto na čemu će se ubuduće puno više trebati raditi. Po tom pitanju ove godine u Primorsko-goranskoj županiji novac iz Fonda za turizam uspjeli su povući gradovi Mali Lošinj i Crikvenica.



Mali Lošinj je praktički prvi krenuo s radom na održivom turizmu, a Crikvenica posljednih godina muku muči s jednodnevnim izletnicima koji je praktički dovode u overttourism. Tako će Mali Lošinj za Studiju održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s Akcijskim planom grada Malog Lošinja dobiti 100 tisuća kuna, dok će Crikveničani za izradu Studije održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom grada Crikvenice dobiti 50 tisuća kuna.