BENEFIT

Gradu Krku ostaje čak 78 posto paušala, većina iznajmljivača prijavljena na otoku

Mladen Trinajstić

Snimio:Silvano Ježina

Snimio:Silvano Ježina

Turistički paušal, u dijelu koji pripada lokalnim samoupravama, ne uplaćuje se u proračun lokalnih jedinica na čijem je području ostvaren, već proračunu općine ili grada u kojem iznajmljivač ima prijavljeno prebivalište. Po nacionalnom prosjeku, samo 52 posto prihoda ostaje u lokalnim jedinicama



KRK Nakon što je krajem prošle godine na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je predstavničkim tijelima svih jedinica lokalne samouprave donio obvezu donošenja odluka o visini paušalnog poreza po krevetu, odnosno u smještajnim jedinicama u kampovima i u objektima za robinzonski turizam, osim rasprava o iznosu tog poreznog opterećenja svih koji se bave pružanjem usluga turističkog smještaja (a koje su na otoku Krku redom zadržane u dosadašnjim iznosima, op.a.) u brojnim je lokalnim vijećima potaknuo i rasprave o »teritorijalnoj raspodjeli« novca uprihođenog od ostvarenog turističkog prometa.


Razlog tome odredba je spomenutog zakona kojom je određeno da se prihodi s tog osnova, u dijelu koji pripada lokalnim samoupravama, ne plaća u proračun lokalnih jedinica na čijem je području ostvaren, već proračunu općine ili grada u kojem iznajmljivač ima prijavljeno prebivalište.


Zadržan paušal


Takav »recept« raspodjele ovog poreznog prihoda koji su mnogi s pravom ocijenili pomalo čudnim te u najmanju ruku nepravednim, s obzirom na to da se njime novac s te osnove ne vraća »lokalcima« čiju je infrastrukturu turistički promet opterećivao, već odlazi u mjesta prebivališta iznamljivača-vikendaša, zaintrigirao je i predstavnike lokalne uprave Grada Krka. Oni su, naime, usporedno s formalnim donošenjem odluka kojim je iznos paušalnog poreza zadržan u dosadašnjim okvirima (300 kuna po postelji u sobama i apratmanima, odnosno 350 u kampovima) izradili i analizu »odljeva« tog novca u prihodovne stavke proračuna kopnenih općina i gradova u kojima prebivališta ima dio krčkih iznajmljivača.





Osim samog iznosa poreza koji gradski proračun prihoduje od iznajmljivanja smještaja, odnosno udjela njegovog »zadržavanja« na mjestu gdje je ta usluga ostvarena, u Krku su, prenosi nam Vasilić, jednako zadovoljni i kontinuiranim rastom tog svog prihoda.


– Još 2014. godine s te je osnove u proračun dotjecalo »tek« 717 tisuća kuna, da bi godinu kasnije isti prihod narastao na 799 tisuća. U 2016. ista je prihodovna stavka nastavila rasti te su uprihođene 822 tisuće kuna, a 2017. 880 tisuća kuna. U 2018. godini taj je prihod nastavio rasti te smo uknjižili spomenutih 950 tisuća kuna pa u konačnici nemamo razloga sumnjati da se trend rasta, naravno ne bude li u turizmu nekih nepredviđenih događanja, neće nastaviti i u ovoj godini – ocjenjuje Vasilić.



– Spomenuta nas je analiza u konačnici ugodno iznenadila te je pokazala da se, barem što se Grada Krka tiče, takav »odljev« potencijalnih poreznih prihoda našeg lokalnog proračuna događa u značajno manjoj mjeri od one koju smo očekivali, ali i od općeg hrvatskog prosjeka – prenio nam je krčki gradonačelnik Darijo Vasilić.


Krčke brojke


I dok su nam raspoloživi podaci govorili da je nacionalni prosjek po tom pitanju na razini pola-pola, odnosno da u našoj zemlji čak 48 posto takvih poreznih prihoda ne ostaje u lokalnim jedinicama na kojima se turistički promet ostvaruje, već se prelijeva u gradove i općine u kojima iznajmljivači imaju prebivalište, analizirane krčke brojke pokazuju sasvim drugačiju, za »domicilni« proraračun bitno povoljniju sliku. Egzaktnije govoreći, krčki nam je gradonačelnik tako predstavio da je na području Grada, u segmentu »paušala« koji se tiče smještaja u domaćinstvima, lani bilo registrirano sveukupno 2,6 tisuća smještajnih jedinica, odnosno 7.576 postelja.


– Od toga, temeljem propisanih poreznih davanja, ukupno se naplatilo 1,98 milijuna kuna od kojih, sukladno propisanom ključu raspodjele tog novca između lokalne i regionalne uprave (odnosno općina i gradova s jedne te županija s druge strane) Gradu pripada 61 posto, odnosno ukupno 1,22 milijuna. Od tog iznosa u proračun Grada Krka je naposljetku doteklo nešto više od 950 tisuća kuna – predstavio nam je Vasilić, zaključivši da se iz svega toga zaključuje da u Krku, odnosno njegovom lokalnom proračunu, ostaje razmjerno visokih 78 posto sredstava.


Drugim rječima, predstavljene analize pokazale su nam da se temeljem prebivališta iznajmljivača u proračune drugih lokalnih jedinica naše zemlje od naplaćenog paušalnog poreza »odlijeva« tek 22 posto novca, a što je daleko manje od hrvatskog prosjeka koji se penje do već spomenutih 48 posto.


Bez većeg odljeva


– Donekle i suprotno našim očekivanjima, pokazalo se da je većina iznamljivača smještaja ipak prijavljena u Krku te da, barem s tog osnova, Grad Krk ipak ne trpi zbog značajnijeg odljeva tog novca u proračune drugih lokalnih jedinica, općina i gradova koji s krčkom ljetnom tursitičkom vrevom i gužvom zapravo i nemaju nikave veze – zaključio je naš sugovornik.


Ocjenio je i da je taj, u hrvatskim razmjerima (u kojima samo 52 posto tog poreznog prihoda ostaje u proračunima turističkih lokalnih jedinica na čijem je području ostvaren) natprosječno dobar omjer rezultat otočanima već znane prakse dobrog dijela »vikendaša« koji, najčešće s ciljem uživanja otočnih beneficija, odnosno mogućnosti besplatnog prometovanja Krčkim mostom, ali i neplaćanja prireza i drugih sličnih opterećenja u lokalnim jedinicama iz kojih dolaze, najčešće prijavljuju svoje prebivalište na Boduliji.


Tome valja pridodati i strance, odnosno državljane drugih zemalja EU-a, koji na području Grada sad već također imaju u vlasništvu određeni broj nekretnina, odnosno apartmane i kuće za odmor koje ljeti iznajmljuju, a kod kojih je propisano da se paušalni porez zadržava u lokalnoj jedinici na čijem se području ti kreveti nalaze, odnosno ondje gdje je prihod i ostvaren.


– Takva struktura krčkih iznajmljivača gradskom proračunu donosi razmjerno zadovoljavajuć prihod na čiju se visinu, za razliku od mnogih jadranskih gradova i općina koji »gube« polovicu tog novca, mi uistinu ne možemo žaliti – završio je gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić.