GP Krk: Od seljačke zadruge do građevinskog giganta

Organizacija, što znači cijela »GP Grupa« s nešto manje od 700 radnika, izuzetno je dobro posložena i ima godišnji potencijal realizacije u vrijednosti od 150 milijuna eura

Krčki građevinski gigant Građevinarstvo i proizvodnja Krk ili kako ga skraćenicom svi nazivaju »GP Krk«, ove godine obilježava 55. obljetnicu od svog nastanka. Povijest jedne od najvećih, a sasvim sigurno i najuspješnijih otočnih tvrtki, seže ipak još dulje u prošlost. Počeci tog gospodarskog subjekta nastali su prije 65 godina, a tvrtka koju srećemo na gotovo svim većim gradilištima diljem otoka Krka, ali i Primorsko-goranske žuapnije, prije 55 ljeta registrirana je za graditeljstvo – poslovnu granu koja danas čini temelj njenih gospodarskih aktivnosti. A GP-ovci, uz već spomenutih pet i pol desteljeća rada, ove godine bilježe još jedan, ništa manje vrijedan jubilej. Direktor te tvrtke, Josip Purić, na svoj račun upravo knjiži 30. obljetnicu vođenja te tvrtke na direktorskoj poziciji.

– Je, točno je. Od 1975. godine sam zaposlenik GP Krka, a od 13. travnja 1981. godine i njegov direktor. 30 godina je stvarno dugo razdoblje, u kojemu zasigurno nije moglo biti skrivanja ni laganja. Tajna moje dugovječnosti na direktorskom mjestu, ako se tako može reći – je rad, rad i samo rad. Ni slobodnog sata, ni dana, ni godišnjeg odmora. Pri tome ne mislim samo na sebe. Zapravo, najmanje mislim na sebe jer konačno i sigurno, najvažniji je timski rad, dobri suradnici i međusobno povjerenje. Jedan čovjek ne može učiniti ništa veliko, pogotovo ne u ovakvom poslu. Ja sam imao izuzetnu sreću da sam oko sebe uvijek imao (i imam) odlične suradnike, dobre stručnjake, ali i prave ljude, prije svega. To je temelj i tajna moje GP-ovske dugovječnosti.   

Loše jučer

Koliko su se i kako promijenile poslovne i gospodarske okolnosti u godinama koje ste proveli na čelu tvrtke?

– Često govorim svojim suradnicima da zaborave na loše jučer i da nastojimo gledati naprijed. Sjećam se krizne 1981. godine, osobnog »moljenja« predstavnika tadašnjeg Vijeća udruženog rada Skupštine Općine Krk da nam ne uvode prinudnu upravu, privremene mjere i nastojanja uvjeravanja čelnika tadašnjih lokalnih političkih struktura kako mi sami imamo snage i znanja te da možemo iz krize koja je 1980. tresla novoosnovanu, zapravo temeljito preustrojenu tvrtku. Sjećam se i ratnih godina s početka 90-tih, a čini mi se da je najteža bila upravo 1992. godina kada je 40 posto radnika, naših djelatnika u najboljim godinama, bilo na ličkom ratištu. Jednako tako, mnogo naših strojeva i vozila tada je bilo u službi obrane domovine. Ostatak ljudstva trebalo je nekako zaposliti. Godine su to potpunog kraha turizma i spoznaje da na otoku Krku za nas više jednostavno nema posla. Naravno, gledajući toliko godina unatrag, bilo je uspona i padova, ali smo uvijek išli naprijed. Svake smo godine rasli barem malo, učili, htjeli, željeli… I uspjeli.

Što vas nakon toliko vremena provedenog u poslu motivira na rad i »plivanje« u poslovnim vodama?

– Iskreno govoreći, čini mi se da sam jučer počeo raditi, vući sebe i sve oko sebe naprijed. No, organizacija kojoj sam na čelu, cijela GP Grupa sa svojih nešto manje od 700 radnika i godišnjim potencijalom realizacije u vrijednosti 150 milijuna eura, danas je izuzetno dobro organizirana. Raditi u takvom sustavu i za njega pravi je izazov. Kako za sve ostale, tako i za mene osobno. Upravo to što još uvijek rastemo te što realiziramo sve složenije i veće projekte doživljavam dodatnim izazovom i to mi čini onaj unutarnji »klik« zbog kojeg svakog jutra imam motiv iznova otići u svoj ured i predano raditi.

Što držite svojim najvećim postignućem?

– Držim da je veliko postignuće sudjelovati, dati sebe u razvoju od, kako mi ponekad u šali kažemo – »seljačke radne zadruge« do građevinskog giganta spremnog kadrovski, tehnički, stečenim znanjima i financijskim potencijalom na izvođenje najzahtjevnijih građevinskih projekata. Sjećam se da smo prvom inženjeru građevine koji nam je bio »potreban k’o kruh« dali posebnu plaću, stan i još ponešto, a danas imamo zaposleno gotovo 50 inženjera graditeljstva i »kup« od stotinjak molbi onih koji bi željeli biti dio GP Grupe, raditi i učiti kod nas. Nije na odmet spomenuti ni činjenicu da je GP Krk sasvim sigurno najveća kompanija koja je ikada postojala na nekom od naših otoka, a sigurno je i to da još dugo, dugo na hrvatskim otocima neće biti većih od nas.

Kako se i koliko odražava aktualna kriza na poslovanje GP Krka i što očekujete od bliže budućnosti?

– Nama slijedi nova serija unutarnjih reorganizacija i prestrojavanja sa ciljem da preživimo krizu kojoj, nažalost, kraj nije blizu. Moramo se dodatno kadrovski ekipirati i osposobljavati za poslove iz područja ekologije, pročišćavanja otpadnih voda, zbrinjavanja otpada i to od projektiranja do građenja, čak i financiranja – gdje je to dio natječajnih uvjeta. Tu su i zapošljavanja kroz razne oblike javno-privatnih partnerstava, partnerstva u ulaganjima drugih vrsta i oblika… Naravno da je isto moguće i uz razvijanje ostalih struka i službi Grupe koje su potpora graditeljima. GP Grupa se za krizu počela pripremati znatno prije nego je u nas uopće javno priznato da kriza postoji. Mi smo se tako, turističkim jezikom rečeno, počeli »prebukiravati« poslom. Jednako tako, reagirali smo i snižavanjem cijena hvatajući doslovce svaki posao. Na razini uprave i vlasnika dogovorena je politika zadržavanja broja zaposlenih i čuvanje struke kao temeljne vrijednosti kompanije. Minimalno smo snizili plaće i neke dodatke. Danas smo dobro zaposleni, radimo doduše u teškim uvjetima, ali ponavljam, na to smo se sami odlučili. Čekamo bolje dane i molimo Boga da to čekanje ne potraje predugo.   

Pretežak ispit

Što očekujete od ulaska naše zemlje u EU i kako bi se ta činjenica mogla odraziti na poslovanje GP Krka, ali i drugih većih subjekata s otoka?

– Ulazak u Hrvatske u EU, ukoliko se nastavi ovakav gospodarski trend u državi, bit će za mnoge pretežak ispit. Mnogi nažalost više neće »biti na nogama«. No, kada razmišljam o poziciji GP Grupe, uz ostvarenje pretpostavki za koje smo se opredijelili, ja sam optimist. Naime, na nizu poslova koje smo zadnjih godina izvodili s građevinskim kompanijama iz zapadne Europe, potvrdili smo da ni po čemu ne zaostajemo za njima. Ni tehnički, ni opremom, ni stručnim kadrovskim potencijalom, ni znanjima. Kako ni Europa nije prebogata stručnim radnicima iz našeg sektora (jer ih i oni uvoze s područja ex Jugoslavije i istoka), mislim da otvaranjem tržišta možemo iskoristiti svoju šansu i opstati na tom novom, znatno većem i zahtjevnijem tržištu. Što se tiče ostalih većih otočnih gospodarskih subjekata, baš i ne znam. Mislim da smo malobrojni, posebice promatrajući segment onih koji se već danas mogu natjecati u europskom poslovnom okruženju.

Ima li planova za bilo kakve promjene na planu poslovanja tvrtke koju vodite? Razmišlja li se o ulasku GP-a u neke druge gospodarske sektore?

– GP Grupa je započela niz aktivnosti na razvijanju novih djelatnosti, prvenstveno proizvodnji energije korištenjem sunca, ali i nekih drugih energenata. Uskoro, kao pilot-program na tom planu kanimo instalirati solarne panele na dio naših krovova. Ipak, onaj veći i »ozbiljniji« planirani zahvat (od cca 5 MW koji bi nastao realizacijom projekta izgradnje solarne elektrane na otoku Krku op.a.) na čijoj pripremi već neko vrijeme ozbiljno radimo, zasada nažalost stoji, i to ponajprije zbog nedosljednosti zakonodavaca, ali i samih energetskih kompanija. Uložili smo dosta sredstava, vremena i znanja i sada, eto, malo čekamo.

Kakva je trenutna slika GP-a i koji su veći projekti na kojima u ovom trenutku radite?

– GP Grupa u ovome trenutku od kapitalnih objekata gradi cestu Sv. Kuzam – Križišće na polovici duljine trase, gradimo novi kontejnerski terminal Brajdica u Rijeci, obnavljamo cestu D-102 na otoku Krku, cestu na otocima Cresu i Lošinju, brzu cestu kroz Karlovac, odnosno dionicu Mostanje – Vukmanički Cerovac. Saniramo i odlagalište Viševac, gradimo kanalizacijski sustav Malog Lošinja i Raba, pročistač otpadnih voda Opatija, zaobilaznicu Umaga, trgovački centar Plodine Malinska, pogon CAK na Kukuljanovu, pogon Pescamar u poslovnoj zoni Poreč… Gradimo i džamiju u Rijeci, izvodimo radove na terminalu Janafa u Omišlju, pogon GEC-a Delnice, novu ribarsku luku u Klenovici, kanalizacijski sustavi Buje i Roč, cestu Ž-5025 u Rijeci, a aktivni smo i na  mnogo drugih, manjih projekata. U ovom trenutku imamo više od 70 otvorenih gradilišta. U idućim danima očekujemo zaključenje nakoliko novih, većih kapitalnih poslova u vrijednosti više desetaka milijuna eura, zaključuje Josip Purić.