Projekt

Društvene igre s motom “Učenje kroz igru”

Dorotea Prpić

Mnogi muzeji i ustanove prirodne i kulturne baštine svoje postave približavaju i putem društvenih igara, a neke od takvih su vrlo uspješno oblikovale i realizirale umjetnice dizajnerske agencije SMAK čija je dugogodišnja suradnica i Zrinka Ostović



Sve više hrvatskih muzeja te ustanova prirodne i kulturne baštine želi posjetiteljima svoje postave približiti na zanimljiv i jedinstven način.


Među ostalim i putem društvenih igara, a već nekoliko takvih igara su vrlo uspješno oblikovale i realizirale umjetnice dizajnerske agencije SMAK čija je dugogodišnja suradnica i senjska ilustratorica Zrinka Ostović. Dizajn ovih društvenih igara potpisuje Valentina Dominić, a ilustracije Zrinka Ostović i već dugi niz godina surađuju s mnogim muzejima. U žiži interesa im je dječja populacija pa su primjerice osmislile brojne edukativne publikacije, dječje vodiče po muzejskim postavima, a aktualne društvene igre su nadogradnja u njihovu višegodišnjem radu kojem je glavni moto »Učenje kroz igru!«. Ima tu i društvenih igara za odrasle, a u osmišljavaju ih zajedno sa stručnim službama naručitelja.


Primjerice, Muzej Like u Gospiću odlučio se za edukativnu društvenu igru za odrasle pa je tako nastala igra Lički mudraci. Prvobitnu ideju muzejske pedagoginje Marine Krmpotić razradili su muzejski djelatnici, a ploča na kojoj se igra izgledom asocira na ploču za Čovječe ne ljuti se. Na njoj su, uz polja po kojima se kreću figure četiri stilizirane osobe koje simboliziraju povijesna razdoblja, prepoznatljiva po kapama koje nose na glavi. Razdoblja su prapovijesno, srednjovjekovno te vrijeme Vojne krajine i lik Ličana s tradicionalnom kapom.


Ukupno 52 pitanja




Može se igrati u dvoje, troje ili četvero igrača. Igra se igra kockicom, kada igrač sa svojom figurom dođe na određeni broj postavlja mu se pitanje s tim brojem. Ukupno 52 pitanja na koje mudraci odgovaraju temelje se na poznavanju povijesti, kulturne i prirodne baštine Like. Muzej Like Gospić ovu je igru nedavno podijelio i knjižnicama i domovima za starije, a igra se može kupiti i u samom muzeju. Za Park prirode Papuk osmišljena je Igra memorije.


– Na veselim karticama za klasičnu igru Memory nalaze se predstavnici biljnog i životinjskog svijeta Parka prirode Papuk, a djecu potičemo da nauče nešto više o nacrtanim pojmovima i da krenu na put kroz prošlost. Primjerice, u Geoparku Papuk postoji više od 40 speleoloških objekata poput špilja, rupa, ponora… Tu živi velikouhi šišmiš, u vodama plivaju ugrožene pastrve i riječni rakovi, a travnjacima lete velikomočvarni plavci i kriju se brojne vrste orhideja. Rezervat Pliš-Mališćak-Turjak jedino je mjesto u sjeveroistočnoj Hrvatskoj gdje rastu orhideje, a posebno zanimljiva vrsta je majmunski kaćun. Plućna sirištara možda zvuči kao neka opaka bolest, ali iza nje se krije jedna od najugroženijih vrsta biljaka u Hrvatskoj. A plućasti režnjač? To je rijetka i ugrožena vrsta lišaja koji je nestao iz mnogih europskih šuma, ali ga imamo na Papuku! Osim grofa Jankovića, trag čovjeka pratimo na nekoliko kartica pa čak i tamo gdje je prikazan grifon (detalj s Ružica grada, točnije, ukras s peći). U srednjem vijeku smo i sa »zaljubljenom« kacigom, a žara iz 6. st. prije Krista, nađena u naselju Kaptol na Papuku, danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu – pojašnjava Zrinka Ostović kulturne i prirodne vrijednosti kao baze temeljem kojih je ova društvena igra osmišljena.


Burnumski orao


A za nacionalni park Krka izrađena je zbirka Burnumski orao. Igra je oblikovana uz suradnju s odsjekom za arheologiju i kulturno-povijesnu baštinu NP Krka i rukovoditeljicom odsjeka Natašom Zaninović i to je najzahtjevnija društvena igra koju su radile kreativne članice Smaka zajedno s arheologinjom Svjetlanom Olujić Tomaić. Namijenjena je i djeci i odraslima.


– Igrom putujemo u najsjajnije razdoblje rimske povijesti. U Burnumu uz rijeku Krku nalazio se rimski vojni logor. Cilj igre je proći zamršenu stazu i osvojiti najvažniju zastavu rimske vojske – rimskog orla. Na putu igrači, koji mogu odabrati od jedne do osam figurica, prolaze pokraj amfiteatra, Jupiterovoga gaja, kanaba i ulaze u rimski logor Burnum. Igraju s karticama znanja i karticama iznenađenja te kroz zabavnu igru bruse strategiju, ali i saznaju mnoge zanimljivosti iz života legionara – objašnjava Zrinka Ostović i dodaje da se na naslovnoj strani kutije ove najluksuznije oblikovane igre smiješi dvoje djece koja sjede na poznatim burnumskim lukovima u NP-u Krka, koji su inače ostaci zgrade Principija, gledaju rimsku vojnu postrojbu, legionara i centuriona, a iza ih čuva Jupiter.