Kada se govori o prehrani i mentalnom zdravlju, najčešće se spominju omega-3 masne kiseline, vitamin D i probiotici. Iako su važni, fokus samo na te nutrijente može dovesti do zanemarivanja drugih, jednako bitnih.

Jedan od njih je kolin, nutrijent koji mnogi ni ne povezuju s mentalnim zdravljem.

Nutrijent koji mozgu zaista treba

Riječ je o nutrijentu koji sudjeluje u regulaciji raspoloženja i obnovi moždanih stanica.

Kolin se nalazi u svakoj stanici u tijelu i ključan je za proizvodnju acetilkolina, kemijskog spoja koji omogućuje komunikaciju između mozga i ostatka tijela. Upravo taj proces utječe na pamćenje, pažnju i kontrolu emocija.

Unatoč važnosti, svijest o kolinu i njegovoj ulozi i dalje je vrlo niska, iako je ključan za kognitivne funkcije.

Kako kolin utječe na mozak?

Istraživanja pokazuju da kolin može usporiti kognitivni pad te poboljšati pamćenje i raspoloženje.

Veći unos povezuje se s boljim verbalnim i vizualnim pamćenjem te manjim znakovima starenja mozga. Također, kod osoba s anksioznim poremećajima zabilježene su niže razine kolina, osobito u dijelu mozga odgovornom za regulaciju emocija i ponašanja.

Povezanost postoji i s depresijom — osobe s većim unosom kolina imaju manju vjerojatnost pojave depresivnih simptoma.

Iako istraživanja uglavnom pokazuju povezanost, mehanizam je jasan: bez dovoljno kolina mozak teže proizvodi acetilkolin, što može utjecati na pamćenje i koncentraciju.

Zašto većini ljudi nedostaje?

Procjenjuje se da čak oko 90 % ljudi ne unosi dovoljno kolina.

Razlog je često način prehrane, odnosno veći unos prerađene hrane i manjak nutritivno bogatih namirnica. Problem može biti izraženiji kod osoba koje izbjegavaju namirnice životinjskog podrijetla, jer su upravo one glavni izvor kolina.

Kako povećati unos kolina?

Kolin se najčešće nalazi u jajima, mesu, ribi, mlijeku i piletini. Od biljnih izvora prisutan je u soji, kikirikiju i određenom povrću poput brokule.

Jaja su jedan od najjednostavnijih načina za povećanje unosa — jedno jaje sadrži oko 150 mg kolina. Osim toga, dobar izbor su i iznutrice, cvjetača, krumpir i proizvodi od soje.

Preporučeni dnevni unos za odrasle iznosi otprilike 425 do 500 mg.