Zagrebački gradonačelnik nije uspio u ove tri godine mandata riješiti ni dio problema
Kad je 2021. izabran za gradonačelnika Zagreba, Tomislav Tomašević imao je samo dva zadatka: očistiti Zagreb od naslijeđa Milana Bandića i riješiti problem zbrinjavanja otpada. Ovo prvo riješilo se samo, smrću Bandića nestao je i krug »njegovih ljudi«. Ovo drugo, jedino bitno preostalo što ima za riješiti do kraja mandata 2025. godine, moglo bi ga, politički govoreći, stajati glave. Zelena politika mogla bi biti razlog zašto bi »zeleni« Tomašević mogao izgubiti lokalne izbore.
Poznato je da je pobjedu 2021. dobio na krilima svoje aktivističke i ekološke politike. Zabio je onu znamenitu zastavu s natpisom »Zagreb je naš« na hrpu smeća na odlagalištu Jakuševec kao parafrazu slavnog filma o Iwo Jimi, to je postalo legenda, i na tom valu dobio je izbore. Od Zagreba je želio učiniti eko-friendly grad, radi na tome da smanji gradski promet, radi pješačke zone. Ali, kako kaže uzrečica, »you have one job«, imaš samo jedan zadatak, a to je riješiti pitanje odlaganja otpada u Zagrebu. Nažalost, projekt plavih zagrebačkih vrećica u dobroj je mjeri propao. Ekološki osviješteni građani odvajaju otpad i odlažu ga pred zgradama u odvojene kontejnere, ali nije uveden nikakav sustav kontrole, ni kazni, a bilo je i videozapisa koji su trebali biti potvrda da se otpad ionako na kraju baca u iste kamione, i da je sve samo varka.
A onda su se dogodila dva odrona na Jakuševcu, i Tomašević je brzopotezno pred Skupštinu došao s prijedlom gradnje novog deponija, na Resniku. Vlada i Plenković obećali su mu pomoć, ali to se još nije dogodilo. Izborna je godina, i ako Vlada uskoči, to će biti pred same izbore, u kampanji, ne prije. A sada se prvi put dogodilo da su se zeleni digli protiv zelenih, zbog ideje da prikupljeni otpad na kraju završi u spalionicama.
Građani Resnika, lokacije na kojoj bi se trebalo graditi, od prve sekunde su protiv i najavljuju prosvjede, ali sada se oglasila i Zelena akcija, koja pozdravlja što je Grad Zagreb krenuo u izgradnju postrojenja koja će omogućiti zatvaranje odlagališta Jakuševec, no upozoravaju da se pritom radi velika greška jer se za obradu miješanog otpada razmatra samo opcije pogona koji pripremaju otpad za spaljivanje u cementarama, energanama, termoelektranama i drugim industrijskim postrojenjima. »Spaljivanje otpada donosi iznimne štete za okoliš i zdravlje. Umjesto spaljivanja vrijednih resursa, iz otpada treba izvući maksimalan postotak sirovina za reciklažu. Ostatak se treba neutralizirati za korištenje u građevinskoj industriji, a minimalan dio se potom odlaže na odlagalište biološki neaktivne mase«, poručuju iz Zelene akcije.
Odgovarajući na prozivke, Tomašević poručuje da je on bio protiv izgradnje spalionice u trenutku kada je njezina izgradnja planirana bez ikakvog odvajanja otpada, s kapacitetom od 400.000 tona godišnje, a sad bi bila riječ o 150.000 tona. Sadašnja studija izvedivosti ne predviđa gradnju spalionice, odnosno energane, tvrdi, ali svi sumnjaju da će takvi objekti ipak biti naknadno sagrađeni. Ne vjeruju mu.
Ne može se reći da Tomašević nije imao i masu problema otkako je preuzeo vlast. U sektoru odlaganja otpada bori se sa starim ugovorima koje je C.I.O.S. i ranije imao s Bandićem, ali nije uspio izgurati tu tvrtku, jednostavno zato jer nitko drugi nije toliko tehnički kapacitiran za model odlaganja koji se u Zagrebu primjenjuje. S druge strane, imao je i masu opstrukcija iznutra – kruži legenda o tome da je u prve dvije godine mandata svakog utorka, prije njegova redovnog obraćanja novinarima, »pucala« po jedna magistralna cijev vodovoda u gradu. Tada je gradska uprava, zajedno s gradskim poduzećima, kadrovski očišćena pa su i cijevi, izgleda, postale čvršće. Treba imati na umu i da je dobar dio mandata potrošen naprosto na saniranje posljedica potresa, koji je razorio centar grada.
No, kad se podvuče crta, zagrebački gradonačelnik nije uspio u ove tri godine mandata riješiti ni dio problema upravo u sektoru na kojem je izbore dobio, a to je politika odlaganja otpada. Stvorena je percepcija da nije riješio onaj jedan jedini posao koji je imao. A s druge strane, klonio se i bandićevskog populizma, pa nije sagradio Manhattan na Savi ili druga Potemkinova sela.
Sad su mu protivnici čak i njegovi zeleni.
Politika na trapezu
Zeleni protiv zelenih
Tihana Tomičić
27. siječanj 2024 08:07
Marko Lukunic/PIXSELL
Zagrebački gradonačelnik nije uspio u ove tri godine mandata riješiti ni dio problema
Kad je 2021. izabran za gradonačelnika Zagreba, Tomislav Tomašević imao je samo dva zadatka: očistiti Zagreb od naslijeđa Milana Bandića i riješiti problem zbrinjavanja otpada. Ovo prvo riješilo se samo, smrću Bandića nestao je i krug »njegovih ljudi«. Ovo drugo, jedino bitno preostalo što ima za riješiti do kraja mandata 2025. godine, moglo bi ga, politički govoreći, stajati glave. Zelena politika mogla bi biti razlog zašto bi »zeleni« Tomašević mogao izgubiti lokalne izbore.
Poznato je da je pobjedu 2021. dobio na krilima svoje aktivističke i ekološke politike. Zabio je onu znamenitu zastavu s natpisom »Zagreb je naš« na hrpu smeća na odlagalištu Jakuševec kao parafrazu slavnog filma o Iwo Jimi, to je postalo legenda, i na tom valu dobio je izbore. Od Zagreba je želio učiniti eko-friendly grad, radi na tome da smanji gradski promet, radi pješačke zone. Ali, kako kaže uzrečica, »you have one job«, imaš samo jedan zadatak, a to je riješiti pitanje odlaganja otpada u Zagrebu. Nažalost, projekt plavih zagrebačkih vrećica u dobroj je mjeri propao. Ekološki osviješteni građani odvajaju otpad i odlažu ga pred zgradama u odvojene kontejnere, ali nije uveden nikakav sustav kontrole, ni kazni, a bilo je i videozapisa koji su trebali biti potvrda da se otpad ionako na kraju baca u iste kamione, i da je sve samo varka.
A onda su se dogodila dva odrona na Jakuševcu, i Tomašević je brzopotezno pred Skupštinu došao s prijedlom gradnje novog deponija, na Resniku. Vlada i Plenković obećali su mu pomoć, ali to se još nije dogodilo. Izborna je godina, i ako Vlada uskoči, to će biti pred same izbore, u kampanji, ne prije. A sada se prvi put dogodilo da su se zeleni digli protiv zelenih, zbog ideje da prikupljeni otpad na kraju završi u spalionicama.
Građani Resnika, lokacije na kojoj bi se trebalo graditi, od prve sekunde su protiv i najavljuju prosvjede, ali sada se oglasila i Zelena akcija, koja pozdravlja što je Grad Zagreb krenuo u izgradnju postrojenja koja će omogućiti zatvaranje odlagališta Jakuševec, no upozoravaju da se pritom radi velika greška jer se za obradu miješanog otpada razmatra samo opcije pogona koji pripremaju otpad za spaljivanje u cementarama, energanama, termoelektranama i drugim industrijskim postrojenjima. »Spaljivanje otpada donosi iznimne štete za okoliš i zdravlje. Umjesto spaljivanja vrijednih resursa, iz otpada treba izvući maksimalan postotak sirovina za reciklažu. Ostatak se treba neutralizirati za korištenje u građevinskoj industriji, a minimalan dio se potom odlaže na odlagalište biološki neaktivne mase«, poručuju iz Zelene akcije.
Odgovarajući na prozivke, Tomašević poručuje da je on bio protiv izgradnje spalionice u trenutku kada je njezina izgradnja planirana bez ikakvog odvajanja otpada, s kapacitetom od 400.000 tona godišnje, a sad bi bila riječ o 150.000 tona. Sadašnja studija izvedivosti ne predviđa gradnju spalionice, odnosno energane, tvrdi, ali svi sumnjaju da će takvi objekti ipak biti naknadno sagrađeni. Ne vjeruju mu.
Ne može se reći da Tomašević nije imao i masu problema otkako je preuzeo vlast. U sektoru odlaganja otpada bori se sa starim ugovorima koje je C.I.O.S. i ranije imao s Bandićem, ali nije uspio izgurati tu tvrtku, jednostavno zato jer nitko drugi nije toliko tehnički kapacitiran za model odlaganja koji se u Zagrebu primjenjuje. S druge strane, imao je i masu opstrukcija iznutra – kruži legenda o tome da je u prve dvije godine mandata svakog utorka, prije njegova redovnog obraćanja novinarima, »pucala« po jedna magistralna cijev vodovoda u gradu. Tada je gradska uprava, zajedno s gradskim poduzećima, kadrovski očišćena pa su i cijevi, izgleda, postale čvršće. Treba imati na umu i da je dobar dio mandata potrošen naprosto na saniranje posljedica potresa, koji je razorio centar grada.
No, kad se podvuče crta, zagrebački gradonačelnik nije uspio u ove tri godine mandata riješiti ni dio problema upravo u sektoru na kojem je izbore dobio, a to je politika odlaganja otpada. Stvorena je percepcija da nije riješio onaj jedan jedini posao koji je imao. A s druge strane, klonio se i bandićevskog populizma, pa nije sagradio Manhattan na Savi ili druga Potemkinova sela.
Sad su mu protivnici čak i njegovi zeleni.