Gorka ironija, cinizam i ljutnja praćene psovkama najčešće su reakcije svih onih koji su se bavili analizom nacrta Zakona o regionalnom razvoju jer su sve goranske sredine smještene u razvijenija područja
Gorka ironija, cinizam ili ljutnja praćena psovkom bile su najčešće reakcije svih onih koji su se proteklih mjesec-dva dana bavili analizom prijedloga nacrta Zakona o regionalnom razvoju, zakonskog akta koji bi od 1. siječnja 2015. godine trebao zamijeniti trenutačno važeći Zakon o brdsko-planinskom području. Motivi ljutnje, pogotovo za svih devet goranskih općina i gradova koje su bile obuhvaćene odredbama »brdskog« zakona, bili su u činjenici da su – sukladno u tom nacrtu novog zakona primijenjenim kriterijima indeksa razvijenosti – sve goranske lokalne samouprave smještene u razvijenija područja. Tako su se u tzv. trećoj skupini po razvijenosti, a to je ona čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75 i 100 posto prosjeka RH, našli Brod Moravice, Čabar, Mrkopalj i Vrbovsko. Stepenicu iznad, a to znači u skupini IV koju čine lokalne samouprave s indeksom razvijenosti između 100 i 125 posto od državnog prosjeka, su Delnice, Lokve, Ravna Gora i Skrad, a u elitnoj petoj skupini, onoj čiji je indeks razvijenosti veći od 125 posto od prosjeka Hrvatske, smjestile su se Fužine.
Ključni pokretač gospodarskog razvoja svake regije je obrazovanost stanovništva. Najviše stanovnika na području LAG-a ima završenu osnovnu školu i to njih 46 posto, dok trogodišnju i četverogodišnju srednju školu ima završeno 40 posto stanovnika, gimnaziju ima završeno 5 posto stanovnika Gorskoga kotara, postotak više obrazovanih je 3 posto, dok je postotak visoko obrazovanih 5 posto. I tu Gorani zaostaju za državnim prosjekom koji je 8 posto što je, pak, u odnosu na europske razmjere – nizak postotak.
Broj stanovnika
U ovom tekstu iznosimo samo dio istraživanja iz kojeg je itekako jasno da je Gorski kotar svjetlosnim godinama daleko od pojma razvijene ili vrlo razvijene sredine. Primjerice, od ukupne površine Gorskoga kotara – a to je 1.273,53 km, ili čak 35,46 posto kopnenog dijela Primorsko-goranske županije – 83 posto čine šume što je već sam po sebi podatak koji ukazuje na izoliranost i slabu naseljenost, a potvrđuju ga i podaci o već gotovo više od pola stoljeća konstantnom padu broja stanovnika pa se tako u razdoblju od 2001. do 2011. godine broj stanovnika Gorskoga kotara smanjio za 3.109 ljudi što je pad od čak 12,5 posto. Pad broja stanovništva vidljiv je u svakoj goranskoj općini i gradu, a najteži je bio na području Općine Skrad gdje je pao za čak 20,33 posto. Ništa bolje nije ni u Vrbovskom gdje je 2001. godine bilo 6.047, a 2011. godine samo 5.079 stanovnika što je pad za 16 posto. O kako teškim brojkama je riječ dovoljno govori i podatak da je za Hrvatsku prosjek pada 3,1 posto. Dakle, u Gorskom kotaru stanje je od četiri do sedam puta gore i u takvim uvjetima govoriti da je Gorski kotar razvijen jednostavno je potpuno nelogično.
Goransko područje prvo je u Hrvatskoj po količini padalina. Srednja količina oborina je 2.307 mm, dok, primjerice, padaline na Risnjaku dosižu 3.579 mm godišnje. Snježnih padalina je najviše u siječnju i veljači. Snježni pokrivač na temelju srednjeg sezonskog i godišnjeg broja dana sa snijegom iznosi – Skrad 47,7 cm, Delnice 41,9 cm, Zalesina 52,9 cm, Parg (Čabar) 53,7 cm, dok godišnji broj dana s visinom snijega iznosi 117 dana. Snježni pokrivač stvara velike troškove lokalnim proračunima ali i ljudima koji putuju na svoja radna mjesta, što je u Gorskom kotaru gotovo pravilo. Oblačnost je u prosjeku 181 dan, što je skoro pola godine, te uz vlažnost utječe na raspoloženje ljudi koji žive u ovim prostorima. Vedrih dana je 27, što je u prosjeku samo 1 mjesec na godinu, dok u podne temperatura zraka zna iznositi i iznad 35°C,dok prema DHMZ-u srednja godišnja temperatura iznosi 7,3°C.
Nadalje, iz LAG istraživanja vidljivo je kako demografsko stanje Gorskog kotara karakterizira intenzivna depopulacija, niska stopa prirodnog priraštaja, nepovoljna dobna struktura, negativni migracijski saldo i neravnomjerni razmještaj pri čemu u oči bode podatak da je, primjerice, na području Općine Mrkopalj gustoća naseljenosti svega 7,7 stanovnika po kilometru kvadratnom. Vidljivo je također da je trend iseljavanja veći u svakom idućem razdoblju popisa stanovništva, a te moderne goranske iseljenike mahom čini mlado stanovništvo u reproduktivnoj dobi pa je tako iseljavanje dodatni razlog negativnom prirodnom kretanju.
Teško stanje
Teško je stanje i kad je riječ o (ne)zaposlenosti. Koncem kolovoza ove godine u Ispostavama HZZ-a u Čabru, Delnicama i Vrbovskom ukupno je bilo 1.529 nezaposlenih, što je činilo 9,23 posto nezaposlenih na području PGŽ-a. Nadalje, prema podacima HGK smanjen je broj zaposlenih mladih osoba starosti do 29 godina u poduzećima Gorskoga kotara i to za 17,5 posto u 2010. godini u odnosu na prethodnu 2009. godinu, a broj zaposlenih kod poduzetnika čini tek 15 posto od ukupnog broja stanovništva u Gorskom kotaru. Da je Gorski kotar u zaista teškom stanju potvrđuje i nedavno provedeno istraživanje Britanske korporacije AD COR čija analiza razvojnog potencijala hrvatskih općina i gradova goranske sredine smješta gotovo isključivo u donji dio tablice (ne)uspješnih. Gorski kotar, zaključuju u LAG-u, lagano umire i ukoliko vrlo brzo ne dođe do bitnih promjena cijelo će ovo područje postati veliki starački dom na otvorenom.
