Prema rezultatima istraživanja gospodarskog razvoja na području Primorsko-goranske županije koje je provela Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Rijeka - stanje je iz godine u godinu sve gore
Autori za Gorane već zloglasne indeksizacije kojom će se u prijedlogu budućeg Zakona o regionalnom razvoju određivati stupanj razvijenosti pojedine lokalne samouprave očigledno nisu bili upoznati s rezultatima istraživanja gospodarskog razvoja na području Primorsko-goranske županije. Riječ je o analizi koju svake godine provodi Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Rijeka detaljno obrađujući broj i vrstu tvrtki na području zeleno-plave županije, ukupnu i dobit po oporezivanju te broj uposlenih.
Rezultati te analize za 2012. godinu nedvojbeno pokazuju kako se privreda Gorskog kotara, na žalost, sve više približava rezultatima koje na županijskoj razini bilježi goranski turizam, a to znači debelo začelje u odnosu na sve ostale dijelove Županije. Istina, privreda je još – na svu sreću, poprilično bolja od turizma koji se kad je riječ o broju noćenja i dolazaka gostiju kreće svega oko 1 posto od ukupnih županijskih rezultata. Ipak, i ti nešto bolji rezultati privrede ne znače bijeg iz siromaštva. Naprotiv, stanje je sve gore i gore pa Gorski kotar, bez obzira na tvrdnje predlagača Zakona o regionalnom razvoju koji sve goranske općine i gradove smješta u manje-više razvijena područja, nezaustavljivo klizi u siromaštvo.
Ukupno 355 tvrtki
Jasno to potvrđuju i podaci spomenute analize koji svjedoče kako i u Županiji vlada gospodarska kriza vidljiva ponajprije u padu broja tvrtki. Tako je 2012. godine u PGŽ-u egzistiralo oko 8.220 tvrtki, a godinu ranije 8.348. Pad broja poduzetnika slijedio je i pad broja zaposlenih kojih je 2011. godine bilo 58.885, a 2012. godine 57.480. Krene li se od ovih županijskih brojki ka području Gorskog kotara, onda vidimo da je tijekom 2012. godine u Gorskom kotaru djelovalo 355 tvrtki. Najviše ih je bilo u Delnicama (111), potom u Vrbovskom (59) i Ravnoj Gori (46), a dalje slijede Čabar (40), Brod Moravice (30), Fužine (28), Lokve (21), Mrkopalj (13) i Skrad (7). Prenesemo li ove brojke u postotke, onda je jasno da Delnice (31 posto), Vrbovsko (21 posto), Ravna Gora (13 posto) i Čabar (11 posto) sami drže 72 posto goranskih tvrtki, dok ostalih pet goranskih općina u postotku ne prelazi 10 posto od ukupnog broja tvrtki – Brod Moravice i Fužine po 8 posto, Lokve 6 posto, Mrkopalj 4 posto i Skrad 2 posto.
Koliko je stanje loše, najbolje se vidi kad se ove brojke usporede s rezultatima Primorsko-goranske županije. Tako cijeli Gorski kotar ostvaruje u gospodarstvu tek 3,5 posto od ukupnih prihoda, a kad je riječ o dobiti prije oporezivanja, Gorani u tome sudjeluju s minimalnih 0,1 posto! Nešto je bolje stanje u omjeru broja tvrtki jer Gorani u ukupnom broju tvrtki na području zeleno-plave županije sudjeluju s 4,3 posto, a najbolji pokazatelj – mada je i taj siromašan – je onaj vezan uz broj uposlenih koji je u Gorskom kotaru 5,2 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Primorsko-goranskoj županiji.
Tih 355 tvrtki ostvarilo je u 2012. godini ukupan prihod od milijardu i 90.814 kuna. Po ukupnom prihodu najjači je Čabar s 362,1 milijun kuna, druge su Delnice s 315 milijuna kuna, a treće Fužine sa 139,1 milijun kuna. Dalje slijede Ravna Gora (104,9), Vrbovsko (60,2), Lokve (50,4), Mrkopalj (23,6), Brod Moravice (26,1) i Skrad (9 milijuna kuna). U postocima to izgleda tako da čak 62 posto ukupnih prihoda goranske privrede realiziraju Čabar (33 posto) i Delnice (29 posto).
Borba za iskorak u razvoju
U okviru dvoznamenkastog postotka još su Fužine (13) i Ravna Gora (10), a svi ostali u ukupnoj svoti sudjeluju s manje od deset posto – Vrbovsko i Lokve po 5 posto, Brod Moravice i Mrkopalj s po 2 posto te Skrad s 1 posto. Razlike su, očigledno je, dramatične.
Zanimljive su i brojke o zaposlenima koje pokazuju kako je 2012. godine u goranskih 355 tvrtki bilo uposleno 3.001 osoba. Najviše njih – 865 – u Čabru, 854 u Delnicama, 441 u Ravnoj Gori, 311 u Vrbovskom, 188 u Lokvama, 179 u Fužinama, 101 u Mrkoplju, 34 u Brod Moravicama i 28 u Skradu. Po postocima i tu su u vrhu Čabar i Delnice s po 29 posto od ukupnog broja uposlenih, treća je Ravna Gora (15 posto), a dalje slijede – Vrbovsko (10), Lokve i Fužine (6), Mrkopalj (3) te Brod Moravice i Skrad (1 posto). Najveći broj zaposlenih radi u prerađivačkoj industriji, dakle grani koja ostvaruje daleko najveći prihod i dobit.
Stanje je teško i nužna je borba za iskorake u razvoju, smatra prof. dr. sc. Vidoje Vujić, predsjednik Županijske komore Rijeka, koji je ove podatke nedavno predstavio načelnicima Gorskog kotara te, govoreći tom prigodom o načinima na koje Županijska komora može pomoći Gorskom kotaru, istaknuo: – HGK može pomoći u poslovima vezanim uz prostorno-plansku dokumentaciju kako to ne bi bilo kočnica razvoja. Također možemo puno pomoći oko razmjene poslovnih informacija, odnosno izradi i predstavljanju kataloga investicija jer je tu stanje najčešće poznato samo ljudima koji ovdje žive. Zato bi trebalo objediniti bazu slobodnih potencijalnih projekata i investicija razradivši ih na potencijalne EU pojekte, investicijske projekte i slobodne kapacitete. Komora će napraviti sve da te projekte i mogućnosti predstavlja kroz svoj komunikacijski sustav, a tu nam je, logično, potrebna i suradnja općina i gradova kako bismo napravili što kvalitetniju bazu podataka. Poduzetnici rijetko traže razvojne agencije i slične institucije, već u pravilu kontaktiraju državu ili Hrvatsku gospodarsku komoru. Zato moramo sve učiniti da što više povežemo i promoviramo i naše postojeće gospodarstvo i naše gospodarske potencijale, rekao je Vujić.
