Snimio Marko GRACIN
Novca od Zakona o brdsko-planinskom području sada više nema, pa Općina Matulji ima samo dvije mogućnosti - ili dramatično spustiti komunalni standard ili građanstvu povećati naknadu
MATULJI Povećanje komunalne naknade za čak 50 posto na području Općine Matulji nepopularan je, ali izgleda nužan potez načelnika Marija Ćikovića, o kojem će već ovog četvrtka odlučivati matuljski vijećnici. Načelnik Ćiković pojašnjava da Općina Matulji svoju komunalnu naknadu nije mijenjala punih 20 godina i sada je prisiljena općinskim vijećnicima uputiti jedan prijedlog odluke koji može naići na određene prijepore.
– Svjestan sam toga da 50-postotno povećanje režija stanovništvu može zvučati bolno, ali u suštini ne radi se o tako dramatičnom poskupljenju. To možemo ilustrirati podatkom o tome da će se u prvoj zoni, dakle u centru Matulja, komunalna naknada povećati sa 30 na 45 kuna za 100 »kvadrata« nečije kuće. Međutim, i tada će komunalije u Općini Matulji biti najniže u ovom dijelu Primorsko-goranske županije. U Opatiji su komunalije skočile na 87 kuna, u Lovranu na 72 kune, u Kostreni na 100 kuna, u Bakru i Kraljevici 50 kuna… Komunalne režije Grad Kastav naplaćuje 45 kuna – tvrdi Mario Ćiković koji apelira na vijećnike da ovog puta pokažu razumijevanje pri svom odlučivanju jer su već jednom, prije godinu dana, odbili podržati takav njegov prijedlog.
Trošak od 6 milijuna
Načelnik Ćiković nije se želio vraćati na tu staru odluku predstavničkog tijela, ali se nada da će ovog puta pokazati veće razumijevanje i odgovornost. Naime, tvrdi načelnik, Općina Matulji već se godinama suočava s velikim financijskim problemom – kako namaknuti razliku između novca koji može prikupiti na ime komunalne naknade i visokih izdataka za održavanje komunalnog standarda. Prošle godine, primjerice, samo na održavanje postojeće razine komunalnog standarda, navodi načelnik, Općinu je potrošila šest milijuna i 200 tisuća kuna, a fakturirala svega tri milijuna i 300 tisuća kuna.
Četiri zone umjesto šest
Paralelno s prijedlogom za povećanje režija, vijećnici će odlučivati i o smanjenju broja komunalnih zona. Umjesto dosadašnjih šest zona, bile bi četiri. U Općini smatraju da će predloženo smanjenje broja zona i korekcija komunalnog koeficijenta u tim zonama, dovesti do ujednačavanja režija i troškova održavanja komunalnog standarda na području Matulja.
S druge strane, Općina je između 2004. i 2014. godine uložila 155 milijuna kuna u izgradnju komunalne infrastrukture (izgradnja vodovoda, kanalizacije, asfaltiranje cesta), ali je u tom periodu, po toj osnovi, ostvarila i minus više od 33 milijuna kuna. Manjak se dosad donekle mogao nadoknađivati iz sredstava koji je Općina ostvarivala dok je na snazi bio Zakon o brdsko-planinskom području. No, sada tog novca više nema i Općina ima samo dvije mogućnosti – ili dramatično spustiti komunalni standard ili građanstvu povećati naknadu.
– Odlučili smo se za povećanje komunalija jer ne želimo dodatno srozavati kvalitetu života u Matuljima. Ako prijedlog odluke ne prođe, to znači da ćemo, recimo, biti prisiljeni ugasiti svako drugo javno rasvjetno tijelo u Općini – prostora za neke druge uštede naprosto više nemamo. U tom smislu podsjećam i na to da smo već promijenili žarulje kako bismo smanjili potrošnju struje. Samo ove godine na javnu rasvjetu potrošili smo više od 800 tisuća kuna struje, a lani milijun i pol. Na održavanje stotinjak kilometara nerazvrstanih cesta 2014. otišlo je dva milijuna i 800 tisuća kuna. Želim, naime, reći da je ovo izuzetno velika Općina, s velikim komunalnim potrebama, navodi načelnik Ćiković i dodaje da se štednja može očekivati i na drugim razinama ako njegov prijedlog padne u četvrtak.
Bez problema s naplatom
Drugim riječima, to znači da će biti manje novca za održavanje i čišćenje javnih površina (odvoz krupnog otpada, sanacija divljih deponija, postupci dezinsekcije i deratizacije, sječa stabala, košenje travnjaka…), popravljanje nerazvrstanih cesta, uređenje groblja i krematorija, ulaganje u javnu rasvjetu… Naime, to su sve oni troškovi koji na godišnjoj razini Općinu koštaju u prosjeku oko šest milijuna kuna, a financiraju se putem komunalne naknade.
– Ako vijećnici prihvate moj prijedlog odluke o povećanju komunalija, Općina će samo uspjeti u tome da zadrži postojeći komunalni standard. Za više od toga ni tada nećemo imati, jer smo dosad tri milijuna kuna svake godine prebacivali iz onoga što bismo uprihodili temeljem Zakona o brdsko-planinskom području. Povećanje komunalija od 50 posto znači da će Općina od stanovništva uprihoditi oko milijun i šesto tisuća kuna više na ime komunalija nego sada, pa ćemo ukupno raspolagati s oko pet milijuna kuna, ističe načelnik Mario Ćiković i dodaje da Općina uglavnom nema problema s naplatom svojih komunalnih potraživanja.
