Snimila A. TOMOVIĆ
Rezultati dosadašnjih istraživanja otkrili su više faza razvoja Osora, od rimskih gradskih četvrti do novog, dosad nepoznatog srednjovjekovnog crkvenog kompleksa, a najnovija istraživanja upućuju na mogućnost postojanja najstarijeg ženskog benediktinskog samostana Sv. Benedikta, nastalog u 11. stoljeću
U Arheološkoj zbirci Osor u Osoru predstavljene su moderne, neinvazivne zračne i geofizičke metode arheološkog pregleda grada Osora, koje doprinose ciljanom arheološkom istraživanju te dokumentiranju nevidljive kulturne baštine. Press konferenciju na kojoj su predstavljeni najnoviji rezultati arheološkog pregleda terena uz primjenu naprednih tehnologija, održali su Lošinjski muzej u suradnji s Institutom za arheološku prospekciju i virtualnu arheologiju Ludwig Boltzmann (LBI ArchPro) iz Beča te Sveučilištem u Beču.
Rezultati dosadašnjih istraživanja otkrili su više faza razvoja Osora, od rimskih gradskih četvrti do novog, dosad nepoznatog srednjovjekovnog crkvenog kompleksa, a najnovija istraživanja upućuju na mogućnost postojanja najstarijeg ženskog benediktinskog samostana Sv. Benedikta, nastalog u 11. stoljeću.
Domaćin skupa bila je ravnateljica Lošinjskog muzeja Zrinka Ettinger Starčić, dok su Nives Doneus iz Instituta Ludwig Boltzmann te Michael Doneus sa Sveučilišta u Beču, predstavili sam projekt te tehnike snimanja. Lošinjski muzej u suradnji s austrijskim arheolozima istražuje antički Osor pomoću najnovijih nedestruktivnih metoda, a projekt je započeo još 2012. godine, kada su laserski skenirali kopno i more i tako otkrili nepoznatu kulturnu baštinu.
Također su 2014. prvi put primijenili novorazvijeni, motorizirani georadarski sustav, a sve kako bi dobili podatke za izradu karte ostataka Osora, skrivenih pod zemljom. Specifičnost je cijelog projekta da se istraživanja izvode bez kopanja, odnosno intervencija u tlu, što je uobičajena arheološka istraživačka metoda. Ovaj specifičan pregled georadarom otkriva skrivene uslojene kamene strukture, rovove, jame, šupljine i druge trodimenzionalne formacije pod zemljom, koje se digitalno bilježe. Metodom aktivnog sondiranja moguće je izraditi kartu s obilježjima trodimenzionalne informacije lokacije, oblika i dubine arheološkog objekta, a može prodrijeti i više od dva metra u dubinu. Rezultati su odmah dostupni i putokaz su arheolozima za daljnja istraživanja.
Ovaj je projekt koristan ne samo arheolozima, već i lokalnoj zajednici za planiranje infrastrukturne i urbanističke izgradnje.
Zainteresirani su nakon konferencije mogli vidjeti kako funkcionira taj suvremeni način istraživanja te se podružiti na domjenku.
