Stotinjak srednjevjekovnih radionica smjestilo se duž uličica staroga grada, prikazujući život u Rabu kakav je bio nekad te demonstrirajući niz starih zanata, vještina i nudeći brojne suvenire, delicije, umjetnine i uporabne predmete. Sve to omogućilo je posjetiteljima jedinstveni izlet u prošlost
RAB Prva dva dana Rabske fjere protekla su u znaku srednjevjekovnih radionica, njih oko stotinu smještenih u uličicama staroga grada. S obzirom da je Rab jedan od gradova u kojeima je arhitektonska baština dobro očuvana, dah starih vremena ovdje se osjeti i kada su ulice prazne. A kada se napune prikazima života kakav je bio nekad – onda je to doista pravi izlet u prošlost. Rabska fjera je najstariji festival ovakve vrste u Hrvatskoj. Kasnije su je mnogi nastojali kopirati, ali nitko nije uspio doći blizu originalu. Zašto je Fjera jedinstvena – odgovora je više. Ali po svemu sudeći, presudan je entuzijazam kojim joj Rabljani pristupaju.
Gnječenje maslina
– Cijeli Rab živi za Fjeru i ljudi se potpuno daju u nju, kaže Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera. U društvu svoje troje djece, Peršić Živadinov je obilazila radionice.
U Gornjoj ulici oko kamere ulovilo ju je kako »proizvodi« palentu. Bila je to radionica Rapskog tanca, folklorne skupine koja osim plesova upražnjava i povijesne radionice. Na ulazu u njihovu srednjovjekovnu prostoriju stajao je mladić na bačvi i gazio nešto. Malo je reći da su turistima bio meta za slikanje…
– Što mi ovdje radimo? Maslinovo ulje. Ovaj gospodin stavlja masline, a ja ih gnječim. Tako su to radili naši stari, rekao je Ivica Maškarin, koji je ulje radio u društvu Željka Ribarića. Kažu da će ulje završiti – u njihovom društvu, na svježoj ribi.
Budući da je srednji vijek poznat i kao razdoblje u kojem se razvijala umjetnost, neke radionice okrenute su bile i u tom smjeru. Primjerice, ispred samostana rapskih benediktinki, smjestila se Galerija Ribarević.
Branitelji uz pjesmu
– Radimo prekrasne vjenčiće od cvijeća kojima se kite žene koje osjećaju ljubav prema Rabu. Imamo i različite suvenire, redom ručne radove. Postavili smo i nekoliko starih sitnica, da se osjeti duh srednjeg vijeka. Tu su alati, svijećnjaci, posuđe i ostali predmeti koji su se koristili u domaćinstvu, rekla je Ankica Ribarević, slikarica, keramičarka i grafičarka.
Oko njihove radionice vladalo je veliko zanimanje, kao uostalom oko svake. Ali vjerojatno najveću pažnju ipak su dobivali branitelji iz Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Rab. Oni su postavili srednjovjekovnu nastambu, zapalili vatru i nudili slanu ribu i vino.
– Branitelji sudjeluju u Fjeri drugi put, počeli smo prošle godine. Ovo je jedan od oblika liječenja rana iz rata, kaže predsjednik Udruge Josip Deželjin Bepo. U društvu rapskih branitelja bio je i admiral Davor Domazet Lošo, česti gost Raba. A specijalnu gošću imali su u predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, kojoj je Deželjin darovao umjetninu koju su izradile časne sestre benediktnike.
Oko braniteljske radionice bilo je živo, posjetitelji su u nekoliko navrata spontano zapjevali, uz dobru bevandu. Nedaleko je bio i prostor rezerviran za Kamporce, koji su pekli ribu na gradelama, a pored je fingirana i boćarija. I sve to ispred katedrale, s pogledom u pučinu. Gdje ćeš bolje. Turistima su baterije otišle od slikanja…
– Ovakve manifestacije su jako potrebne jer ih gosti pamte, pričaju o njima, vraćaju se i privlače druge goste. Na Fjeri se može vidjeti nešto što se nigdje drugdje ne može. I to je njezina najveća vrijednost, rekla je Irena Peršić Živadinov.
