RAB – Donosimo paralelni intervju s dvoje kandidata na vruću fotelju gradonačelnika Raba – SDP-ovom Rosandom Krstinić Guščić i HDZ-ovim Nikolom Grgurićem.

Zbog čega bi birači trebali izabrati vas, a ne vašeg protukandidata?

Krstinić Guščić: – Razlog za izbor mene kao gradonačelnice i liste čija sam nositeljica jest činjenica što nudimo konkretan i razrađen program te dokazano iskustvo uspješnog vođenja Grada. Na izborima 2013. izravno sam izabrana za gradonačelnicu, moj je mandat nasilno prekinut, pa je moj cilj izboriti se za nastavak i realizaciju započetih projekata. Konkretan program koji smo ponudili 2013. godine nije imao priliku da bude do kraja ostvaren. Birači nisu htjeli izbore nego odgovoran rad i realizaciju projekata i zasigurno će kazniti one koji su izazvali prijevremene izbore i nove bespotrebne troškove. Naša je programska orijentacija nastavak započetog programa, uz izdvajanje deset prioritetnih projekata, što nikako ne znači da se zbog prijedloga građana naši prioriteti ne mogu i neće mijenjati. Ponavljam, sustavno blokiranje svih ozbiljnih razvojnih projekata te ishodovanje prijevremenih izbora bez ijednog valjanog argumenta, dokaz je kako prosperitet Grada Raba, uz osvajanje mandata izvršne vlasti, jamči isključivo stabilna većina u vijeću.

Grgurić: – Unatoč teškim vremenima u kojima svi skupa na ovom otoku živimo, za što je velikim dijelom krivica i na lošem, netransparentnom i neracionalnom upravljanju gradskom upravom i komunalnim poduzećima od strane bivše vlasti, nudim jedan novi pogled, jedno potpuno drugačije shvaćanje odgovornosti i obaveza svih odgovornih za funkcioniranje rada naše jedinice lokalne samouprave, počevši od mene prvog među istima. Želja mi je biti gradonačelnik kohezije svih gospodarskih subjekata, s obvezom stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj gospodarstva u cilju otvaranja novih radnih mjesta, koji će omogućiti kvalitetniji život na otoku s jasnom porukom da nova radna mjesta ne stvara gradska uprava, nego privatna inicijativa. Novcem naših građana upravljat ću odgovorno i racionalno te ću snažno inzistirati na povećanju efikasnosti gradske uprave i komunalnih poduzeća kako bi sugrađani dobivali najkvalitetniju uslugu adekvatno cijeni koju plaćaju. Razumjet ću potrebe svih turističkih subjekata i biti pokretač pravovremene i sveobuhvatne pripreme turističke sezone. Posebno na čemu ću inzistirati je intenzivnija suradnja i podrška na svim razinama. Želim biti partner i županiji i državi ali isto tako znat ću konkretnije artikulirati potrebe Rabljana. Nudim optimizam, zajedništvo i odgovornost i na toj odgovornosti ćemo inzistirati u cilju napretka za bolji Rab.

Koje su prednosti, a koje mane vašeg protukandidata?

Krstinić Guščić: – Kampanju vodimo pozitivno s konkretnim programom. Osnovna zamjerka protukandidatu jest nedostatak bilo kakve vizije i programa, pristajanje na kandidaturu nakon gubitka na redovnim izborima 2013. godine te zlonamjerno iskrivljavanje istine. Iako protukandidat prihvaća neke od započetih projekata, on se unaprijed ograđuje od njihova izvršavanja, zbog kratkog perioda do kraja mandata. Što znači, kako i sam priznaje, besmislenost izazivanja prijevremenih izbora. Dakle, krajnja neozbiljnost, a nakon potpisivanja letka koji od jučer kruži gradom, najveća zamjerka protukandidatu jest najniža razina ponašanja korištenjem svih metoda isključivo u funkciji rušenja časti i ugleda mene kao protukandidatkinje. Nakon toga, na žalost, ne mogu razgovarati o nikakvim prednostima svog protukandidata.

Grgurić: Prednost joj je u odnosu na mene što svojim komunikacijskim vještinama može o sebi uspješno kreirati javno mijenje. Ono što je prepoznatljivo unatoč gotovo desetljeću obavljanja javnih i odgovornih dužnosti jest njena tolerancija nereda i neodgovornosti. No više od svega njenim najvećim nedostatkom držim javno prebacivanje odgovornosti za neuspjehe na suradnike, u čijem je odabiru direktno sudjelovala. Međutim, ocjenjivanje nedostataka i prednosti bivše gradonačelnice prepuštam biračima u nedjelju na izborima.

Kako zamišljate Rab 2050.?

Krstinić Guščić: – Otok čija je prometna povezanost omogućila velik gospodarski i turistički razvoj. Destinacija s raznovrsnom i visokokvalitetnom hotelskom i smještajnom ponudom. Otok koji se pozicionirao kao važno središte modernog zdravstvenog turizma. Savršeno dotjerana starogradska jezgra kojoj je vraćen život tijekom cijele godine. Otok s obrađenim poljima, nizom modernih seoskih gospodarstava koja nude autohtonu gastro-enološku ponudu. Mjesto s visokim stupnjem svijesti o ekološkoj održivosti i razvijenom kreativno kulturnom ponudom u turizmu. Rab koji je brend utemeljio na bogatoj prošlosti i svojim velikanima. Mjesto s najljepšim geoparkom na Mediteranu, jedinstvenim gradskim parkom te stotinu kilometara uređenih šetnica i poučnih staza. Rab na kojem je znatno povećan broj stalnih stanovnika, a gosti ga imaju razloga posjećivati tijekom cijele godine. Mjesto s nizom multifunkcionalnih zabavnih sadržaja za mlade. Mjesto u kojem borave i žive studenti zahvaljući osnovanim akademskim institucijama. Otok koji nije zaboravio brodogradnju i ribarstvo.

Grgurić: – Živimo u vremenima galopirajućeg tehnološkog napretka. Teško je predvidjeti što će se dogoditi za pet, deset, a kamoli 35 godina. Rab u budućnosti vidim ga kao jednu sredinu poželjnu za život ne samo svih nas Rabljana, nego i ostalih stanovnika Lijepe naše, ali i šire. Vidim ga kao jednu pošteniju, radišniju i iskreniju sredinu gdje ćemo zajedno uspjeti iz svih nas međusobno izvući one bolje stane, a lošije nastojati svatko za sebe pojedinačno otkloniti. Vidim ga kao sredinu u kojoj će mladi ljudi imati jednake šanse za dobivanje radnih mjesta bez obzira na uvjerenja i gdje će naši sugrađani treće dobi u miru i kvalitetno provoditi radom zaslužene dane u međusobnim druženjima. Vidim ga kao sredinu u kojoj će nam turizam svima skupa olakšati život, da mi uz turizam kvalitetnije živimo, a ne da živimo radi turizma. Vidim ga u budućnosti kao rasadnik sportskih talenata, kao sredinu koja će pružati kvalitetne uvjete za učenje i koja će kvalitetom života stanovnika biti inspiracija našim posjetiteljima i motiv ponovnog dolaska. Vidim ga kao doživljaj, kako nama tako i našim dragim gostima.

Mladi sve više odlaze s otoka, što im konkretno možete obećati da se taj trend promijeni?

Krstinić Guščić: – Ponajprije otvaranje novih radnih mjesta što je izravno vezano uz produžetak turističke sezone. Iznimno je bitno osiguranje povoljnih kreditnih linija za mlade poduzetnike, kao i pomoć novoosnovanim obiteljima. Za ostanak mladih na otoku jako je važna poticana stanogradnja za mlade obitelji te subvencija zapošljavanja mladih poduzetnika. Bitno je i osiguravanje novih prekvalifikacija te stjecanje novih znanja u suradnji sa Srednjom školom. Namjeravamo aktivno poticati sportski i kulturni sadržaj tijekom cijele godine, a realne izglede za dobivanje EU sredstava ima projekt multifunkcionalnog Centra za mlade Mundanije. Osigurat ćemo i nove prostore za rad raznovrsnih udruga te kreativne i kulturne djelatnosti mladih.

Grgurić: – Ono što gradonačelnik svojim ovlastima može ponuditi konkretno jest stvoriti uvjete za kvalitetnije školovanje, za mogućnost razvoja gospodarstva u svim segmentima u cilju stvaranja novih radnih mjesta za naše mlade te uvjete kvalitetnijeg društvenog života mladih kroz kulturu, sport, zabavu, razonodu i razne edukacije i kontakte s vršnjacima iz zemlje, ali i svijeta.

Treba li otok Rab ponovno biti jedna jedinica lokalne samouprave?

Krstinić Guščić: – Obzirom na neriješena pitanja i probleme koji su nastali zbog lošeg izdvajanja današnje Općine Lopar, Grad Rab je pretrpio štetu na koju građani Grada Raba nisu mogli utjecati. Bez obzira vratili se u jednu jedinicu lokalne samouprave ili ostali pri ovom ustroju, probleme koji su zajednički moramo rješavati i svoje račune plaćati, osobito kada se radi o sufinanciranju dječjeg vrtića, glazbene škole ili rješavanja problema otpada te zajedničkog nastupa kao otočne turističke destinacije. Jedna jedinica lokalne samouprave svakako bi donijela značajne uštede.

Grgurić: – Legalist sam i poštujem svačije pravo da se izjasni, opredijeli i isto konzumira. Ne vidim probleme ni u kakvim administrativnim granicama jer jednostavno barijere i granice u tom smislu ne shvaćam i ne doživljavam na taj način. Naglašavam da je potrebna bolja komunikacija i međusobno bolje razumijevanje u cilju napretka i boljitka. Bez obzira koliko je tko u bilo kojem pogledu uložio napora za zajedništvo i kvalitetniji život na otoku, moja je namjera bolju međusobnu suradnju i uvažavanje na pravedan i korektan način potencirati i unaprijediti.

Razvija li se rapski turizam u dobrom smjeru ili treba napraviti neke značajne zaokrete, te ako treba, koje?

Krstinić Guščić: – Rab je dobitnik niza uglednih nagrada i jedna od neprikosnovenih hrvatskih turističkih perjanica. Između ostalog, 2011. godine osvojili smo titulu Šampiona turizma, a prošle godine smo bili među tri najbolje velike destinacije na Jadranu. Kako bi to i dalje ostalo tako, potreban je snažan iskorak, što podrazumijeva ozbiljno ulaganje i konkurentniju ponudu. Očekujemo stoga nove investicije, jak Imperial, kao i umrežavanje svih segmenata turističke ponude s glavnim ciljem produžetka turističke sezone.

Grgurić: – Činjenica je da smo u proteklih nekoliko godina zapravo izgubili korak s konkurencijom. Jednostavno rečeno, prema informacijama s tržišta, nismo »in«. Iza sebe imamo slavnu turističku povijest koja nam je prednost, ali i obveza i imperativ da se u niti jednom trenutku ne smijemo uljuljati ili zaspati. Mišljenja sam da nam se to ipak dogodilo i da nismo na očekivanom nivou. Budućnost rapskog turizma mora se temeljiti na našim najjačim adutima, a to su priroda, more, godišnja insolacija, klima, šumovitost, prevrijedna i prebogata kulturno povijesna-baština… Rapski turizam mora 80 posto kao proizvod sadržavati odmor, sport, rekreaciju te kulturološku i zdravstvenu komponentu. Stvarajući oko toga potrebnu infrastrukturu, dolazimo u priliku ugostiti naše turiste velikim dijelom godine i postići ono čemu svi pričamo, dulju turističku sezonu. Naravno, poštujući želje naših gostiju kroz analizu tržišta i dobrom promocijom i »upakiravanjem tog proizvoda«.