OPATIJA – Zbog neažurnosti državnih institucija, loših i nedorečenih propisa i njihovih čestih izmjena, gradovi su suočeni s kontinuiranim gubitkom prihoda, pa planiranje i izvršavanje proračuna, a time i zadovoljavanje potreba građana, postaju gotovo nemoguća misija. O tome kako je primjerice opatijski proračun naglo, u drugoj polovici godine ostao bez 3,4 milijuna kuna, a radi se o više od 30 posto ukupno planiranih prihoda od poreza na promet, izvijestili su javnost zamjenik gradonačelnika Emil Priskić i pročelnik za financije u Gradu Opatiji Danijel Jerman.

– Smatramo da je ovo vrlo zanimljiva tema koju je s obzirom na vremenski odmak od 17 godina malo teško objasniti, no želimo pokušati, kako se slično ne bi dogodilo drugim jedinicama lokalne samouprave. Čuli smo da je već takvih problema bilo i u Požegi i Matuljima, te želimo apelirati na poreznu upravu da bude pažljivija u svojim postupcima i odlukama – rekao je Priskić.

Obavljen povrat

Desetog kolovoza s računa Grada Opatije izvršen je povrat iznosa od oko 3,4 milijuna kuna po osnovi poreza na promet nekretnina u korist stečajne mase iza Gradske banke Osijek. Porez na promet nekretnina utvrđuje i naplaćuje isključivo Porezna uprava, a Grad je korisnik toga prihoda.

Do 31. prosinca 2016. godine porez na promet nekretnina bio je zajednički prihod gradova i države, i to na način da je do 31. prosinca 2015. Gradu pripadalo 60 posto od naplaćenog iznosa, a od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. Gradu je pripadalo 80 posto od naplaćenog iznosa.

Raspodjelu priljeva po izvršenim uplatama obavljala je Fina. Izmjenama zakona krajem 2016. godine, od 1. siječnja 2017. porez na promet nekretnina više nije zajednički, već isključivo prihod grada. Međutim, sve poslove oko utvrđivanja i naplate i dalje obavlja Porezna uprava, dok Grad nema utjecaja u tom postupku.

– U ovom slučaju radi se o porezu na promet nekretnina utvrđenom u ukupnom iznosu nešto većem od milijun kuna koji je po rješenjima Porezne uprave iz 2001. i 2004. godine utvrđen obvezniku, Gradskoj banci Osijek u stečaju. Navedeni iznosi utvrđenog poreza su zajedno s obračunatim zateznim kamatama naplaćeni u ožujku 2014. godine, pri čemu je ukupno naplaćeni iznos bio oko 2,7 milijuna kuna. Od tog iznosa, na račun Grada Opatije raspoređeno je 60 posto, oko 1,6 milijuna kuna, a ostatak od oko 1,1 milijun kuna u državni proračun.

Spremni i na sud

Izvjesno je da su se glede plaćanja toga poreza pred tijelima Porezne uprave vodili upravni postupci koji su očito rezultirali rješenjem prema kojemu se uplatitelju vraćaju sredstva, pri čemu nam pravna osnova nije poznata. Poznato nam je samo da se porezna obveza naplaćivala 13 godina, da je Porezna uprava ostvarila naknadu za »uspješnu« naplatu, da se žalba obveznika unutar istog Ministarstva rješavala tri godine i da Grad mora vratiti sve posljedice tako odrađenog posla, uključivo i dodatne zatezne kamate za vrijeme rješavanja žalbe poreznog obveznika – naveo je Priskić te uputio apel državnim institucijama da se ubuduće ovakve nelogične situacije, koje mogu bitno utjecati na likvidnost proračuna, izbjegnu.

Prema riječima pročelnika za financije Danijela Jermana, Grad Opatija je uprihodovao 1,64 milijuna kuna, a mora vratiti 3,4 milijuna kuna, dok je istovremeno državnom proračunu ostalo uprihodovano 1,1 milijun kuna poreza i naknada za naplatu poreza koji pripada Gradu.

– Grad Opatija će se u svakom slučaju obratiti nadležnim institucijama i zatražiti povrat dijela iznosa jer smatramo da se isti treba vratiti u omjeru u kojem je naplaćen. Ako odgovor iz Ministarstva financija bude negativan, spremni smo pokrenuti sudsku zaštitu – najavili su Priskić i Jerman.