Predsjednik uprave lošinjske tvrtke

SANJIN ŠOLIĆ ‘Imamo pravo očekivati da se država uključi u projekt aerodroma Lošinj’

Tihana Tomičić

Najviše nas svih muči što je poslovanje skuplje, puno skuplje nego u drugim krajevima, i to nas čini nekonkurentnima u odnosu na najbliže okruženje na kopnu - Sanjin Šolić / Snimio Ivica TOMIĆ

Najviše nas svih muči što je poslovanje skuplje, puno skuplje nego u drugim krajevima, i to nas čini nekonkurentnima u odnosu na najbliže okruženje na kopnu - Sanjin Šolić / Snimio Ivica TOMIĆ

'Jadranka Grupa godišnje u državni proračun, bilo putem poreza, raznih komunalnih davanja i troškova struje, vode itd., uplaćuje oko 120 milijuna kuna. To je zaista ogroman novac. Imamo stoga pravo očekivati i da se sve te naše investicije i troškovi valoriziraju i imamo pravo očekivati da se država uključi u projekt aerodroma Lošinj', kaže Sanjin Šolić



RIJEKA Sanjin Šolić nije samo predsjednik Uprave lošinjske Jadranka Grupe, on je i Lošinjan, cijeli život na otoku, i dobro zna što znači takva specifična vrsta izoliranosti koju otočani žive i osjećaju.


Ipak, Jadranka Grupa je tvrtka s najvećim razvojem u ovoj regiji, unatoč tim ograničenjima. Zato smo Sanjina Šolića pitali kako su u tome uspjeli, ali i kakve prepreke još stoje pred daljnjim razvojem Lošinja i tvrtke.


Što karakterizira poslovanje na otoku za jednu tako veliku turističko-hotelijersku tvrtku?




– Najviše nas svih muči što je poslovanje skuplje, puno skuplje nego u drugim krajevima, i to nas čini nekonkurentnima u odnosu na najbliže okruženje na kopnu, u odnosu na Crikvenicu, Opatiju ili Istru. Pođimo od te skupoće – skuplje su nam sve namirnice koje koristimo, skuplji je građevinski materijal, odnosno i trošak građevinskih radova, razmislite samo koliko građevinare košta trajekt za njihove šlepere. Naravno, i našim gostima je dolazak na sam otok skuplji nego kad odsjedaju na kopnu. Automatski je skuplji i rad naših zaposlenika, mi puno više izdvajamo i za njihov smještaj. Općenito, komunikacija s otokom je nezgodna, često ovisi o vremenskim uvjetima. Evo prije nekoliko dana kod nas je bio Eros Ramazzotti koji je nastupao na jednoj privatnoj zabavi kod nas na Lošinju – htio je doputovati helikopterom, i to je na dolasku i uspio, ali na odlasku je morao ići autom do aerodroma Krk, helikopter nije mogao poletjeti, što je, naravno, promijenilo i njegove planove. To je problem i kod pružanja zdravstvenih usluga za otočane i turiste, također. Dakle, cijeli je niz faktora koji rad na otoku poskupljuje ili komplicira. Nama je najveći problem kako naći ljude za rad, sezonce.


Jadranka, Jadranka grupa, hotel Belevue, Snimio Marko GRACIN


Jadranka, Jadranka grupa, hotel Belevue, Snimio Marko GRACIN



Zašto, morate ih više platiti?


– Cijeli trošak je naprosto veći. Oni imaju pravo na veće plaće, jer imaju slabiju kvalitetu života i dostupnost usluga nego drugdje. Na kopnu hotelijeri lako za svoje sezonce osiguraju i smještaj 10-20 kilometara u unutrašnjosti, na primjer u Istri. Ali kapaciteti otoka su ograničeni, ne možeš tražiti »jeftiniji« prostor za njihov smještaj, sve je jednako skupo, sve je obala. Zato je Jadranka sada morala sagraditi objekt sa 72 sobe za svoje sezonce.


Potpuno novi objekt ste gradili?


– Renovirali smo jedan objekt potpuno, zgradu bivšeg Crvenog križa u Velom Lošinju. Zaposlenici su dobili smještaj na razini četiri zvjezdice. Sad još moramo osigurati nove objekte za još oko 350-400 sezonaca koje ćemo trebati u narednim sezonama. U problemu smo jer postojeći hotel Helios planiramo renovirati i dizati na pet zvjezdica, a time smanjujemo broj smještajnih kapaciteta za radnike. Problem je i taj što je prostorno-planski razvoj otoka ograničen, niska je dopuštena izgrađenost, nemamo gdje graditi takve prateće objekte nužne za smještaj zaposlenika. Tu bi se država trebala malo prilagoditi.


Kako to mislite?


– Pa na otocima bi trebali biti dopušteni izuzeci u prostornom planiranju, po meni bi zakon trebalo prilagoditi potrebama otoka. Mi jednostavno nemamo kuda sa sezoncima, trebaju nam objekti. Ne bismo na tim mjestima gradili apartmane niti išta komercijalno, prenamjene bi bile strogo namjenske. Po meni, tu bi država trebala imati razumijevanja. Gledajte, Lošinj je odlično prostorno planiran, tu nije bilo betonizacije, pazilo se da se ne dogodi preizgrađenost, i to je pohvalno. Ali, ako nešto koči daljnji razvoj, onda izuzeci trebaju postojati.


Van sezone, zimi, svima treba davati popuste na trajekt i most Krk


A smijete li vi komentirati cijene trajekta? Jeste li ikad sa državnim vlastima kao veliki investitori na Lošinju razgovorali i o tome?


– Naravno. Mi otočani imamo popust i na trajekt i na most Krk, ali po meni van sezone, zimi, svima treba davati popuste. Kako nagovoriti goste da uopće dođu zimi na otok, i onda im je još trajekt toliko skup? Gledajte, i tvrtkama koje izvode radove to podiže ukupnu cijenu i trošak kad rade na otoku. Po meni, građevinarima, ali i autobusnim prijevoznicima i agencijama svakako van sezone treba osigurati popuste. Pogledajte, na primjer kampove, gdje su ljudi nešto niže platežne moći – pa on u Istri ostane dva dana duže nego na Lošinju, samo zato jer novac za trajekt potroši na smještaj. Netko bi trebao pokušati uvažiti te činjenice i rasteretiti otoke.


Jadranka Grupa je pred dvije velike investicije: golf na Mataldi i zračna luka Lošinj. Kako ide?


– Što se golfa tiče, dosta dobro. Završena je javna rasprava za izmjene Županijskog prostornog plana, nije bilo značajnijih primjedbi i vjerujem da bi do kraja godine to moglo biti pred Županijskom skupštinom. Dobro je jer ta lokacija ne zahtjeva neposredne izmjene planove nižeg reda, pa dosta brzo očekujemo i lokacijsku dozvolu. To znači da bi 2020. počeli graditi.


Podsjetite nas, o kakvom je golf terenu riječ?


– Radi se o dva golf igrališta sa po 18 rupa, dakle imat će uvjete za championship.


Kakve građevine se tamo planiraju?


– Oko 800 ležajeva, 500 u hotelu i oko 300 u vilama i mi smo s time zadovoljni. U golfu masovnost nije potrebna. Također će se graditi i heliodrom i pristanište, te naravno potrebna infrastruktura, od prilaznih cesta, vode itd.


Jadranka Grupa je sama u tom projektu financijski?


– Da, zasad. Ali sa zračnom lukom ne mogu reći da nemamo problema.


Zapinje već godinama iako je projekt proglašen strateškim za Republiku Hrvatsku. Gdje zapinje?


– Baš ovaj tjedan imali smo sastanak operativne skupine za provedbu projekta i očekujem da će zadnja verzija dokumenta uskoro biti na sjednici Vlade. Aerodrom jest na listi strateških projekata, ali država nažalost praktički ne sudjeluje u provedbi cijeloga projekta. Muči nas zatvaranje financijske konstrukcije. Gledajte, potpuno je jasno zašto je obnova i gradnja aerodroma na Lošinju ključna za razvoj otoka. Turizam se ne može više razvijati bez nove prometne komunikacije, a pogotovo se ne može razvijati kvalitetni smještaj sa pet zvjezdica. Važnost tog projekta je sama po sebi razumljiva. Ali naša tvrtka je trenutno sama u tome, a riječ je o investiciji vrijednoj 30 milijuna eura. Zar je ikome normalno da jedna tvrtka sama gradi aerodrom, koji je infrastrukturni državni projekt? To je razvojni projekt, ne samo infrastrukturni, i država bi se zaista trebala uključiti, barem sa pola iznosa, u taj projekt. Novi aerodrom značio bi nove goste, više platežne moći, korist bi imao cijeli Lošinj, ne treba objašnjavati kakvi su multiplikativni faktori te investicije.


Pa država ima udjele u tom projektu.


– Da, unijela je zemljište u vrijednosti milijun eura kao svoj udio, kao i Grad Mali Lošinj sa 100.000 eura vrijednosti zemljišta. Ali benefiti gradnje ne bi se osjetili samo za Jadranku, nego za sve stanovnike, cijeli otok. Stoga se država treba uključiti. Realno bi bilo 50:50 posto. Zaista očekujemo da se država tu uključi, moguće da se izbori i za europska sredstva, barem u narednoj financijskoj omotnici, od 2021. nadalje. Uspjeli su se izboriti za financiranje Pelješkog mosta, to znači da je moguće.


U kojoj je fazi priprema projekta?


– Trenutno se radi na izvlaštenjima oko 400 privatnih čestica, što također mi financiramo sa značajnim iznosima koje moramo položiti da bismo u to krenuli.


Kakve su reakcije ministara turizma i prometa na vaše zahtjeve?


– Dobre, ali odluku donosi u konačnici Vlada. Ali ovdje želim napomenuti da Jadranka Grupa godišnje u državni proračun, bilo putem poreza, raznih komunalnih davanja i troškova struje, vode itd., uplaćuje oko 120 milijuna kuna. To je zaista ogroman novac. Imamo stoga pravo očekivati i da se sve te naše investicije i troškovi valoriziraju i imamo pravo očekivati da se država uključi u projekt aerodroma Lošinj.


A koliki vam je godišnji prihod?


Gradnja aerodroma planirana je za iduću godinu


– Oko 500 milijuna kuna.


Kad bi se novi aerodrom počeo graditi i kakve bi avione mogao primiti?


– Plan je iduće godine, a slijetali bi veliki putnički mlažnjaci, dakle normalan aerodrom, kao krčki. Naravno, dužina piste i obujam objekata ovisit će na kraju o tome hoćemo li u tome ostati sami ili će se država uključiti. Lokacijsku dozvolu već imamo.


Pa zar država ne reagira ni na koji od vaših zahtjeva?


– Evo nedavno smo razgovarali s ministrom turizma o ideji da se Zakon o boravišnoj pristojbi promijeni na način da se lokalnoj samoupravi omogući zasebna tarifa na pristojbu, iz koje bi se sufinancirali strogo namjenski takvi infrastrukturni otočki projekti. Dakle, ako država uzima 10 kuna boravišne takse na dan, da Grad Lošinj ima pravo na dodatnih 5 kuna, koje bi se usmjeravale na razvoj infrastrukture. To je već dogovoreno, tada bi se mi kreditno zadužili, ali evo cijeli Zakon se odgađa za oko godinu dana. Pa treba pričekati.


Koje zakonske mjere bi za otočane i tvrtke na otocima po vama još trebalo donijeti?


– Svakako treba popraviti Zakon o poticanju ulaganja, smanjiti ograničenja na ulaganja na otocima, zatim smanjiti porez na dohodak, poticati novo zapošljavanje na otocima, fleksibilizirati gradnju smještaja za radnike, itd. Neke mjere su već i donesene, pa su poslodavci oslobođeni dijela poreza na smještaj radnika i topli obrok za sezonce koji dolaze raditi na Lošinj, ali sve to nije dovoljno. Što je sa stalnim sezoncima, sa sezoncima koji su s otoka Lošinja i Cresa, ali i onima koji rade cijelu godinu? Otočani moraju biti izjednačeni sa ostalim građanima i radnicima.


Što je s PDV-om za turizam?


– Mi očekujemo stopu od 10 posto, kao što u prosjeku imaju svi naši konkurenti u okruženju. Udruga hotelijera upravo radi na novoj studiji koja će pokazati koliko bi smanjenje PDV-a utjecalo na konkurentnost Hrvatske. Gledajte, uz ovakav financijski pritisak automatski pada i razina investicija i važno je da država više i konstruktivnije razmišlja o tome. Mi smo spremni razliku u naplati PDV-a dati izravno u plaće radnika. Svjesni smo da ostajemo bez radnika u turizmu i da smo na svjetskom tržištu gdje ih moramo platiti da bi ostali raditi u Hrvatskoj. Dakle, spremni smo tu razliku dati u plaće. Ali i država mora učiniti svoje.


U tijeku je donošenje novog Zakona o otocima, jeste li ga pročitali?


– Drago mi je vidjeti da će Vlada uskoro imati sjednicu na Hvaru, gdje će biti riječi baš o tome. Bit je da se život na otoku i kopnu pokuša izjednačiti. Dakle, riječ je o cijelom nizu beneficija za otočane i tvrtke koje rade na otocima. Ali nama otočanima ne treba samo moralna podrška, razumijete, trebaju nam financijske olakšice. Jadranka Grupa planira u narednih deset godina dugoročno razvijati i nove zone na Cresu, planiramo nove dodatne kapaciteti vrhunske kategorije još i na Lošinju, naravno sve u okvirima planirane ukupne izgrađenosti koju definira Grad Mali Lošinj. Ali za sve to nam treba i novi aerodrom. Bez aerodroma naše će investicije biti možda i dvostruko manje. Zato doista država treba uvažiti naše zahtjeve i izaći nam ususret, ne samo u ukupnom odnosu prema otocima i infrastrukturi na otocima, nego i u sasvim konkretnim projektima.