Sajam u Zagrebu

Hrvatski otočni proizvod: U čemu je tajna i magija Raba

Siniša Pavić

Foto: D. LOVROVIĆ

Foto: D. LOVROVIĆ

Sajam je idealna prigoda da Zagrepčani i njihovi gosti od 16. do 25. studenog i kupe neke od delicija što ih samo naši otoci daju



ZAGREB – Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, tu između Radićeve ulice i Splavnice, nije  osvanuo otok ali jest otočki proizvod.


Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić šetnjom među štandovima 37 otočnih proizvođača simbolično su otvorili predbožićni sajam »Hrvatski otočni proizvod«.


Idealna je to prigoda da Zagrepčani i njihovi gosti od 16. do 25. studenog i kupe neke od delicija što ih samo naši otoci daju, pa su zato i zaslužili oznaku »Hrvatski otočni proizvod«. 




U stakleniku svega; smokava, vina, maslinova ulja, arancina i meda od kadulje, Visa, Korčule, Hvara, Lastova… i Raba!


Kapa dolje Rabu i njegovom puku, jer su dično obranili boje kvarnerskog otočja. Čak i oni koji s Raba nisu, nekako s Rabom imaju veze.


Mladenka Čengić je iz Siska, ma sve zna o rapskoj torti što je nudi na štandu obrta »Vilma«. 


– Sve rapsko, sve gospođa »Vilma«, sve stara receptura – kazuje Čengić.


S Raba dolazi i OPG Matahlija. I OPG i svog supruga Dušana, reprezentativno predstavlja Božana Matahlija.



– Obiteljski se bavimo pčelarstvom od 1918. godine. Osnovna proizvodnja nam je med od kadulje. Iako je prvi dan, već se pokazalo dobrim – referira Matahlija.


I neka se isplati. Nije put s Raba u Zagreb ni lak, ni kratak.


– Nije put dalek kad je lijepo vrijeme, ali malo je teže kad vas, k’o nas ovaj put, pogodi bura i snijeg kroz Gorski kotar – kaže Matahlija.


Tu su priču s pčelarstvom započeli suprugovi djedovi i pradjedovi. Može li se od toga živjeti!?


– Imamo oko 300 košnica, tako da u biti živimo od toga – veli Matahlija.


Bit će da je rapska pčela onda posve posebna!?


– Mi pčelarimo na otočiću Sveti Grgur, koji je stvarno čist, nenaseljen, tamo vodimo pčele – kaže Matahlija uvjerena da će Sveti Grgur ostati za vazda netaknut.


Božana Matahlija


Božana Matahlija



Nego, kraj takvoga meda, boli li nju grlo ikad!?


– Skoro da i ne – smije se Matahlija.


Zato na upit pomaže li država, odgovara: »Nije nas do sada nešto posebno pomagala, ali da vam budem iskrena, i ne tražimo. Imam svojih deset zdravih prstiju i to mi je dovoljno.«


Vina na sajmu su u manjini, ali ih ima, recimo vina Palihnić s Pelješca što ih nudi Jadranko Herceg. Radi Herceg za obitelj Palihnić ima koja godina, a ono što je zanimljivo jest da je prije tri godine s obitelji, kao pravi pelješki zet, iz Zagreba otišao na Pelješac.


Priznaje, nije mu lako bilo navknuti se na otočni ritam. Fale ljudi, komunikacija, kazalište, kafići, ali ima prirode, planinarenja, zdrave hrane…


Nego, Rab. Na štandu OPG Kaštelan tako Flip Ribarić u kojeg je ministrica taman kupila vijenac suhih smokava. Nije ni on posve siguran koju to magiju Rab ima. 


– Mi smo samo shvatili da trebamo uzeti ono što se nama pruža i to smo iskoristilii. Preporučamo i drugima da krenu tim putem – veli Ribarić.


Što se tiče vidljivosti oznake Hrvatski otočni proizvod, Ribarić smatra da je više primjećuju Zagrepčani nego stranci. Zato se, s druge strane, našim ljudima sve čini skupo.


Filip Ribarić, Foto: D. LOVROVIĆ


Filip Ribarić, Foto: D. LOVROVIĆ



– Ljudi ne vide koliko posla, vremena, živaca stoji iza dobrog proizvoda – kaže Ribarić. 


Josipa Barčić i njena »Škatula« nude slatki okus otoka Korčule, dok obnavlja tradiciju i oživljava stare recepture. Mišljenja je da od oznake ima koristi, da je gosti prepoznaju i da svi vole vidjet nešto što je autohtono, domaće, u malim serijama proizvedeno. 


– Nego, moje vam je prezime s Raba – smije se Josipa našem lovu na otočni proizvod s kvarnerskih otoka. 


A gdje su drugi!? Nisu mogli od bure, na to će Matahlija. Doći će, neme sumnje, drugi put.