BRIBIR Dani smokav vraćaju se u Vinodolsku općinu nakon pet godina pauze. Od 2006. do 2012. godine u Triblju se održavala manifestacija Dani smokav i sportskog ribolova. U Vinodolu će s ponosom istaknuti da su dane posvećene smokvama imali prije destinacija koje su danas prepoznate po smokvama. Na žalost, istodobno s gašenjem manifestacije, ugasila se i skrb o smokvama, njihovom otkupu i plasmanu te podizanju nasada. Sve je ostalo na individualnim projektima. Zašto? Možda je najbolje za vakuum okriviti »tehničke probleme« u vidu nedostatka volje.

Hladnjača 

Smokve kao ozbiljan proizvod su pred novim početkom u Vinodolskoj općini. Svježe postavljeni v.d. ravnatelja Poljoprivredne zadruge Plodovi Vinodola Luka Stojčić, uz podršku TZ Vinodolske općine, LAG-a Vinodol i Poduzetničkog centra Vinodol, ističe da je manifestacija korak u promociji smokava. Podsjetimo, zajedno s grožđem i trešnjama simbol su Vinodola. U kratkom vremenu Zadruga je uspjela osposobiti hladnjaču. Ostaje žal da se nije uspjelo prije. No, i u kratkom periodu, na samom kraju sezone, uspjelo se prikupiti 50 posto više smokava nego lani. Tek se sljedeće godine očekuje da će probuđena Zadruga sa sušarom i hladnjačom u Driveniku uhvatiti ritam ozbiljnog otkupa.

– Nikad bolja godina kad je riječ o vremenskim uvjetima. Urod je odličan, kiša je pala kad je trebalo. U najboljim godinama Zadruga je otkupljivala tri i pol do četiri tone. Da smo krenuli na vrijeme, ove godine je otkup mogao biti dvostruko jači, kaže ravnatelj Zadruge Plodovi Vinodola Stojčić.

Otkup – osam kuna 

Procjenjuje se da na području Vinodola ima više od četiri tisuće stabala smokava. I slijedi tipično naša fusnota o neiskorištenim potencijalima. Pola stabala je u neriješenim imovinskim odnosima i zapušteno. Postoji nekoliko nasada, sa 100 do 200 stabala, s ozbiljnijom proizvodnjom. Pomaka ima. Podignut je i novi nasad smokava u Grižanama sa 70 stabala smokava.

Logično je pitanje može li se od smokve živjeti. Kažu stručnjaci da se da nešto zaraditi već s 200 stabala, za što je potreban hektar površine. No, ne od klasične prodaje smokava već od nastavka priče koji uključuje proizvodnju odnosno sušenje smokve. Smokve se prodaju po 35 kuna na tržnici, a sušena smokva dostiže cijenu od 50 kuna. Pravi se posao sa smokvama radi ako se krene u preradu pa ponude pekmez, rakija i ocat. U poljoprivednoj zadruzi nude proizvođačima sušaru i hladnjaču. Ove godine otkupljuju smokve za osam kuna po kilogramu. Neovisno o kvaliteti. Sljedeće godine cijena će pratiti kvalitetu smokve.

Ako je koga zainteresirala priča o smokvama, korisno je znati da Općina s 50 posto sufinancira kupnju sadnica koja se tako može dobiti po simboličnih 20 kuna. Tu je i Zadruga koja nudi savjete oko podizanja i održavanja nasada.

Bogat program 

U nedjelju će se Dan smokav odnosno Dan vinodolskih OPG-ova održati u Bribiru, no manifestacija će svake godine seliti u drugo mjesto Vinodolske općine. Program počinje u devet sati degustacijom i prodajom delicija, slastica i pića od smokve i drugih autohtonih poljoprivrednih proizvoda ispred Doma kulture. U 11 sati Dani smokav se nastavljaju predavanjem i okruglim stolom o revitalizaciji smokve u Vinodolu, podsjetnikom na povijest smokve u Vinodolu, a predstavit će se mogućnosti sufinanciranja poljoprivrednih gospodarstava te čuti kako je jedan od poduzetnika krenuo u posao sa smokvama. U 12.30 sati probat će se specijaliteti od smokve, juha i pekmezača.

Suvenir Vinodolske općine

Neka ideja za skoru budućnost je pakirati smokve koje bi se distribuirale kao suvenir Vinodolske općine. Korak naprijed bi bio poklon-paket koji uključuje smokve, med i vino. Za tako nešto vlada interes. U projekt oživljavanja smokvi trebao bi se uključiti i dječji vrtić Cvrčak i mrav. Djeca bi na radionicama pakirala smokve po svom ukusu i uz svoje ideje. Daljnji korak je otvaranje suvenirnice u Bribiru s autohtonim proizvodima Vinodola.

Čak 97 posto iz uvoza

Smokve imaju i svoju priču. Prije 100 godina iz Vinodola se preko staze kamenih stupi, danas označene turističke staze, nosilo smokve i sol u Gorski kotar i mijenjalo ih za brašno i kukuruz. Sutra bi smokva, uz slastan zalogaj, mogla postati turistički proizvod. Tužan je podatak da je na hrvatskom tržištu smokava, čak 97 posto stiglo iz uvoza.