Koči nas nerealan sustav indeksacije zbog kojeg smo razvrstani u razvijena područja čime smo onemogućeni u prijavama za sredstva iz EU fondova, rekao je gradonačelnik Kristijan Rajšel
ČABAR Okretanje prema sredstvima iz EU fonodova i zajedništvo u borbi za boljitak svog zavičaja, bez obzira na različitosti u političkim gledištima, ono su što može pridonijeti razvoju čabarskog područja, istaknula je u uvodnoj riječi jučerašnje Svečane sjednice Gradskog vijeća Čabra predsjednica Vijeća Vazma Malnar, podsjetivši da stanovništvo ovog područja Dan Grada slavi na datum kad su se na zgarišta svojih domova iz logora u Kamporu i Gonarsu davne 1943. godine vratili brojni mještani ovog kraja.
Dobri poslovi
O sadašnjem trenutku Čabra govorio je gradonačelnik Kristijan Rajšel koji je nezavidnost aktualnog položaja izrazio podatkom po kojem danas na području Grada Čabra ima manje zaposlenih nego što ih je pred nekoliko desetljeća bilo u jednoj jedinoj firmi – Goranproduktu.
– Usprkos tome mi kao lokalna samouprava uspijevamo odraditi niz dobrih poslova poput, primjerice, modernizacije javne rasvjete čime je ostvareno 70 posto uštede, uređenja infrastrukture u Gerovu te radova na cestovnoj i vodoopskrbnoj infrastrukturi koje smo realizirali uz pomoć Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda, a odlična je i suradnja s Primorsko-goranskom županijom, KBC-om Rijeka te Ministarstvom regionalnog razvoja uz čuju smo pomoć bitno smanjili gubitke u vodoopskrbnom sustavu. Rezultati bi mogli biti i bolji, a projekata više da nas ne koči nerealan sustav indeksacije zbog kojeg smo razvrstani u razvijena područja čime smo onemogućeni u prijavama za sredstva iz EU fondova, rekao je Rajšel naglasivši da ga raduju najave iz nadležnog Ministarstva koje radi na promjenama tog nezavidnog položaja goranskih općina i gradova.
Čestitke
Pomoć
Nazočne je pozdravila i Monika Udovičić, zamjenica Ministra turizma, najavivši da je to ministarstvo spremno pozitivno odgovoriti na kvalitetne projekte s ovog područja, a pomoć je obećao i župan Zlatko Komadina podsjetivši da Primorsko-goranska županija pomaže na različitim područjima rada.
– Svaki županijski Upravni odjel ima posebne kriterije za Gorski kotar, a na goranskom su području smješteni i Goranski sportski centar te Centar za brdsko-planinsku poljoprivredu, što je također doprinos Županije razvoju Gorskog kotara. Pred tri godine Skupština PGŽ-a donijela je Deklaraciju o Gorskom kotaru kojom smo poduprli traženja Gorana vezana uz poseban status njihova zavičaja.
Nastavit ćemo pomagati i dalje, možda čak i više, a jedan od oblika konkretne pomoći bit će i osposobljavanje žičare na skijalištu Rudnik i obnova rada tamošnjeg ugostiteljskog objekta, najavio je Komadina posebno istaknuvši zadovoljstvo činjenicom da Čabar, čiji je on počasni građanin, Dan Grada slavi na temelju događaja vezanog uz antifašističku tradiciju.
Zanimljiv program složili su učenici osnovnih škola koje djeluju na području Grada Čabra pri čemu je uz smijeh bilo mjesta i za simboliku uočljivu u, primjerice, tekstu učenice Lorene Kovač koja je govoreći o svom Gerovu napisala da će se uvijek rado vraćati u njoj najdraže mjesto. Dakle, već djeca u osnovnoj školi znaju da će najvjerojatnije jednog dana morati otići. I to ne zato jer ne vole svoj zavičaj, već zato što će to morati učiniti. Istina, nakon Lorene svoj je rad na gerovskom pročitao Dorian Turk ustvrdivši kako će on sigurno ostati…
Zanimljiv program složili su učenici osnovnih škola koje djeluju na području Grada Čabra pri čemu je uz smijeh bilo mjesta i za simboliku uočljivu u, primjerice, tekstu učenice Lorene Kovač koja je govoreći o svom Gerovu napisala da će se uvijek rado vraćati u njoj najdraže mjesto. Dakle, već djeca u osnovnoj školi znaju da će najvjerojatnije jednog dana morati otići. I to ne zato jer ne vole svoj zavičaj, već zato što će to morati učiniti. Istina, nakon Lorene svoj je rad na gerovskom pročitao Dorian Turk ustvrdivši kako će on sigurno ostati…
Nagrade
Sjednica je kraju privedena dodjelom godišnjih nagrada pri čemu je Zlatna plaketa Grada Čabra dodijeljena Filipu Žagaru za sto puta darivanu krv i značajan doprinos u radu Crvenog križa Čabar, a prigodne nagrade dobili su i učenici s područja Čabra. Od osnovaca to su Matej Košmrl, Jan Kocet, Jan Tochia, Dorijan Turk, Emili Ikasović, Lisa Šokčević, Dominik Janeš, Sven Rendulić i Antonela Ožbolt te njihove profesorice Tanja Šeblj Kocet i Ksenija Petelin, a od srednjoškolaca zaslužili su ih Nikol Petelin, Doris Petelin, Dea Turk i Dorian Loknar te profesorice Marica Keča i Dunja Mačkić Vančina.