Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
26. rujna 2017.
Mali ali snažan

Potkornjak proždire zeleno srce Hrvatske: Kako je smrekov nametnik ozbiljno ugrozio šume Gorskog kotara

Potkornjak proždire zeleno srce Hrvatske: Kako je smrekov nametnik ozbiljno ugrozio šume Gorskog kotara
Potkornjak proždire zeleno srce Hrvatske: Kako je smrekov nametnik ozbiljno ugrozio šume Gorskog kotara
Autor:
Objavljeno: 10. rujan 2017. u 14:56 2017-09-10T14:56:30+02:00

U posljednje tri godine pojedini šumski dijelovi Gorskog kotara bitno su – i to nažalost na gore – promijenili svoj izgled pa umjesto uživanja u pogledu na šumsko bogatstvo, Gorani i njihovi gosti s tugom i zabrinutošću mogu konstatirati kako se goranska pejzažna bajka pretvorila u horror. Temeljni uzrok ovim ružnim i tužnim promjenama izgleda krajolika je pogubna ledena kiša koja je krajem siječnja i početkom veljače 2014. godine poharala znatan dio Gorskog kotara ostavivši iza sebe pustoš kakvu znaju stvoriti elementarne nepogode. Već te zime, a posebno na ljeto te godine, postalo je jasno da su udarima ledene kiše najviše stradala područja Čabra, Lokava i Fužina, Delnice, Mrkopalj i Skrad prošli su znatno bolje, a Ravna Gora, Brod Moravice i Vrbovsko tek su na pojedinim lokacijama osjetili bijes i snagu prirode.

Tek početak...

Nažalost, to je bio samo početak šumske horror priče. Naime, kako su stručnjaci i najavljivali, na područjima najviše pogođenim ledolomom uskoro je došlo do pojave vrlo neugodnog nametnika – smrekovog potkornjaka koji se razmnožio daleko brojnije od uobičajene razine te nemilice počeo »proždirati« svoju najdražu hranu – smreku. Ta je epidemija iznova zahvatila ponajprije ona područja koja su bila na najžešćem udaru ledoloma pa je tako najprije (jako) stradalo područje Čabra nakon čega se taj kržljavi, ali vrlo opasni nametnik proširio na ostala područja pri čemu navodno u sve većoj mjeri prijeti i područjima (Vrbovsko, Ravna Gora) koja nisu bila ozbiljnije zahvaćena ledolomom.

Sjekli smreku, štedjeli jelu

Pojačana sječa smreke nije ugrozila prirodnu ravnotežu, ističe Štimac.
– Godišnje se na području UŠP Delnice sjeklo oko 30.000 kubika smreke, a budući da će ove godine ta brojka narasti vjerojatno do čak 200.000 kubika, jasno je da smo bitno smanjili prostor širenja nametnika koji napada smreku. No, ukupna količina četinjača ostaje u okviru plana i to stoga jer smo zbog pojačane sječe smreke bitno štedili jelu, rekao je Štimac.

Konačna posljedica tog kombiniranog djelovanja dvaju zala – ledoloma i smrekovog potkornjaka – je tako osakaćena i oštećena šuma da se slobodno može reći kako je Gorski kotar na nekim svojim područjima izgubio puno od svoje ljepote. Jer, umjesto bogate i guste šume sada pogled često pada na ledolomom uništena i okljaštrena stabla bjelogorice koja tek ljeti zahvaljujući kakvom-takvom listanju prikriju svoju neprirodnu krhkost da bi već početkom jeseni i ranim gubljenjem lišća stvorili »kulise« koje podsjećaju na apokaliptične scene kakve znamo iz filmova o nuklearnim katastrofama. Taj se dojam pojačava zimi kad, bez sunca i s čestim maglama, sve skupa djeluje jako daleko od pojma »zeleno srce Hrvatske«.

Sadnja tisuća sadnica

Mi smo još prošle godine u jesen nakon sječe 55.000 smrekovih stabala automatski krenuli i u sadnju, a isto smo to učinili i ove godine pa smo tako tijekom proljeća posadili oko 70.000 sadnica smreke, bukve, bora i jele, a na jesen nas očekuje sadnja još 30.000 sadnica pri čemu ćemo na svim lokacijama saditi mješovito jer je sadnja samo jedne vrste drva najgora za stabilnost šume, rekao je Štimac.

I dok je ledolom bio, boksačkim rječnikom kazano, svojevrstan direktan udarac u glavu, šumski potkornjak svoj je »posao« odradio puno suptilnije. Malo je tko vjerovao da je opasnost tako velika dok su rijetki stručnjaci već u ljeto 2014. godine upozoravali i tražili što hitniju sanaciju ledolomom uništenih površina kako bi se spriječilo stvaranje i širenje smrekovog potkornjaka, nametnika koji »cvate« u truleži neočišćenih površina oštećenih stabala. Prevelike zabrinutosti nije bilo ni kada su pojedini dijelovi smrekove šume počeli dobivati smeđu boju što je bio prvi lako uočljiv oblik sušenja smreke. No, kad je sve veći dio nasada smreke umjesto opojnog i zdravog zelenila počeo dobivati smeđe-sivu boju postalo je jasno da će nakon ledoloma goransku šumu, ovog puta ponajprije smrekovu, jako prorijediti i smrekov potkornjak.

Akcijski plan

Naravno, u pokušaju da se sanira šteta od ledoloma te potom zaustavi i širenje smrekovog potkornjaka prednjači državno poduzeće »Hrvatske šume« čiji su radnici od ljeta 2014. pa do kraja 2015. godine kroz akcijski plan sanirali brojna oštećenja na državnim šumama, a prošle su godine krenuli i u borbu protiv potkornjaka. Pri kraju ljeta, napominje Denis Štimac, voditelj UŠP Delnice, posao suzbijanja širenja smrekovog potkornjaka ostvaren je do ovog trenutka iznad plana na području Uprave šuma podružnice Delnice-

– U državnim šumama plan od 150.000 kubika oštećenih smrekovih stabala realizirat ćemo prije završnih rokova. Taj smo posao obavili ne samo uz pomoć vlastitih radnika, već i kolega iz nekoliko drugih podružnica Hrvatskih šuma – Siska, Koprivnice, Karlovca, Našica, Vinkovaca, Zagreba, a uz vrlo dobru suradnju s Direkcijom te angažiranih privatnih poduzetnika. Da smo napravili dobar posao potvrđuju i procjene stručnjaka sa Šumarskog fakulteta koji smatraju da smo bitno smanjili manevarski prostor za širenje potkornjaka. Naravno, svijesni smo i toga da privođenje kraja borbe s ovom generacijom potkornjaka ne znači i kraj priče. Naime, nova generacija smrekovog potkornjaka svoju će snagu pokazati sada i tek tad ćemo vidjeti što dalje, a tijekom 2018. godine, pogotovo nakon proljeća te godine, bit će nam jasno da li se širenje zaustavilo ili se nastavlja. U rujnu ćemo imati čistu situaciju što se tiče ovog plana i na temelju analize nove generacije napravit ćemo plan zaštite za narednu godinu. Za sada nekih većih širenja nema, ali svakako treba pričekati rujan kad će pokazatelji biti jasniji, rekao je voditelj UŠP Delnice Denis Štimac, dipl. ing.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka