Snimio Ivica TOMIĆ
Godišnje nagrade dodijeljene su Dini Škamu, Nikici Sečenu, Hani Rižovski Delogu i Plesnom klubu »Dance Queen« iz Kraljevice
OPATIJA Nek nam živi »3. maj«, poruka je kojom je župan Zlatko Komadina na kraju svog govora pozdravio sve sudionike proslave Dana Primorsko-goranske županije što je održana u »Gervaisu« u Opatiji, a među kojima je ove godine bila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović koja je svima u svojoj rodnoj županiji poručila, pak, da budu ambiciozni i žele najviše za svoj kraj.
Na svečanoj akademiji uručene su i nagrade za životno djelo PGŽ Elsu Kuljaniću i Alenki Juretić, dok su laurerati godišnjih nagrada Dino Škamo, Nikici Sečen, Hana Rižovski Delogu i Plesni klubu »Dance Queen« iz Kraljevice.
Akademik Elso Kuljanić je nagradu dobio za cjelokupni znanstveno istraživački rad na području tehničkih znanosti, za izuzetan doprinos obrazovanju studenata i mladih znanstvenika, poticanje suradnje zannstvenih institucija i indistrije a Alenka Juretić za osobiti doprinos u očuvanju, njegovanju, unapređenju i promidžbi folklorne baštine grobničkog kraja, narodnih napjeva, plesnih koreografija, folklornih običaja i narodnih nošnji.
Godišnje nagrade dobili su vatrogasac Dino Škamo za spašavanje ljudskih života i zaštitu imovine, Nikica Sečen i Hana Rižovski Delogu za djelovanje centra za pružanje usluga u zajednici »Izvor« u Selcu a plesni klub »Dance Queen« za iznimne sportske razultate i rad s djecom i mladima.
– Ovo je bila godina investicija za PGŽ, poručio je župan, no upozorio je na opasnost od urušavanja riječkog brodogradilišta »3. maj«, koji sa sobom vuče i brojne manje tvrtke, kooperante i dobavljače.
– Neodgovorni vlasnici i uprave, ali jednako neodgovorna država koje nije na vrijeme aktivirala mehanizme kontrole, kao i izostanak jasne i usuglašene politike Vlade i nadležnih resora prema nacionalnoj brodogradnji, dovelo je »3.maj« do ruba stečaja, ocijenio je, ali i izrazio uvjerenje da se rješenje može pronaći i da do likvidacije neće doći.
Po njemu, regionalna vlast je u zadnjoj godini održala stabilnost u svim sektorima nadležnosti te je uspješno nastavila trend kapitalnih i investicijskih ulaganja. Rezultat su obnovljene i novoizgrađene škole, školske sportske dvorane, zdravstvene i socijalne ustanove, lučka infrastruktura, lokalne prometnice, novi kulturno-turistički sadržaji, projekti valorizacije naše prirodne baštine, rekao je.
Ocijenio je da je Županija učinila i značajne iskorake u okretanju ka obnovljivim izvorima energije: »Inicirali smo gradnju najveće solarne elektrane na Cresu, a u pripremi je i gradnja fotonaponske elektrane u okviru projekta Unije samoodrživi otok«, rekao je.
Naglasio je da se županijske vlasti ne slažu s projektom plutajućeg LNG terminala u Omišlju, i to iz ekonomskih, energetskih, ekoloških i estetskih razloga. Ilustrirajući uspješnost u provedbi europskih projekata naveo je da je u Županiji u ovom trenutku aktivno oko 350 njih, a iznos ugovorenih bespovratnih sredstava od 3,2 milijarde kuna svrstava PGŽ u vrh Hrvatske.
Posebna pažnja pridaje se Gorskom kotaru:
– Potrebno je osnažiti i osigurati aktivno sudjelovanje županija prilikom izbora nacionalnih, regionalnih i lokalnih projekata koji će se sufinancirati iz EU fondova, a ne da o svemu odlučuje Zagreb, rekao je Komadina, koji je državu pozvao u pomoć. Problem depopulacije, pogotovo područja Gorskog kotara prisutan je godinama i bez poticajnih mjera države koje će olakšati ulaganja, a time donijeti i nova radna mjesta, teško ćemo taj problem riješiti, kazao je župan, a podržala ga je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te ocijenila da je vrlo važna uloga države u rješavanju problema županije, dodajući da je njezin fokus upravo na demografskoj i decentralizacijskoj politici.
– Gorski kotar postaje sve više tranzitni centar, a ne područje u kojem se ostaje i u koje se dolazi živjeti, upozorila je predsjednica Republike. Rekla je da je 2016. godine Vladi predložila niz mjera za razvoj Gorskog kotara, te da je sad posljednji trenutak za porezne i druge mjere za poboljšanje gospodarskog razvoja tog kraja. Naglasila je i potrebu snažnijeg vrednovanja otoka, ne samo kroz turizam, nego i jačanjem poljoprivrede te prometne povezanosti obnovom i dogradnjom zračnih luka na otocima Krku i Lošinju.
U svom govoru predsjednica se prisjetila i vlastitog djetinjstva na Grobniku, te recitirala pjesmicu na svom lokalnom dijalektu, ali je i podržala projekt Rijeka EPK 2020.
– Približavanjem 2020. godine Rijeka postaje sve više europski kulturni brend, rekla je, ocijenivši da će Rijeka, kao Europska prijestolnica kulture imati priliku pokazati tradiciju i suvremene domete kulturnog stvaralaštva.
Naravno, i ona je izrazila zabrinutost stanjem brodogradilišta »3. maj«, rekavši da je rješenje tih problema usko vezano uz rješenje problema Uljanika, te vrlo eksplicitno poručila
– Ja sam za opstanak »3. maja«. Vrijedna tradicija brodogradnje zaslužuje zajednički napor svih nas na očuvanje supstancije brodogradnje«, kazala je, dodavši da je s predsjednikom Vlade više puta razgovarala o tim problemima i da je on objasnio da je Vlada na dobrom putu da rješenje i nađe.
U kontekstu najava o investicijama iz Kine, istaknula je da se snažno zalaže i za gradnju nizinske pruge od Rijeke do Zagreba, koja bi otvorila nove razvojne mogućnosti Rijeke, kao najbliže luke velikom dijelu unutrašnjosti Europe.
– Važno je izgraditi i autocestu Križišće-Žuta Lokva, drugu cijev tunela kroz Učku i željezničku prugu od Rijeke do Pule, rekla je Grabar-Kitarović. Istaknula je i važnost stvarne decentralizacije, rekavši da se razvoj zemlje ne može temeljiti na pet do šest velikih gradova, nego na mreži manjih i srednjih gradova. »Demografski problem se ne može uspješno rješavati bez fiskalne i funkcionalne decentralizacije, koja treba omogućiti ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske«, zaključila je.