Političarima potrebna stručna pomoć PR-ovaca

Kolarić o odnosima s javnošću: Vlada bi trebala jedinstveno komunicirati, a u ovoj situaciji to je nemoguće

Aneli Dragojević Mijatović

Dražen Dretar, Zlatko Komadina, Aleksandra Kolarić  i Ermina Duraj M. GRACIN

Dražen Dretar, Zlatko Komadina, Aleksandra Kolarić i Ermina Duraj M. GRACIN

Možete se ubit' od posla, ali ako to nitko ne zna, niste ispunili cilj. Isto tako, možete ništa ne raditi, ali stvoriti dojam da radite, no to može ići samo na kratke staze, komentirao je Komadina odnose s javnošću



NOVI VINODOLSKI Vlada se komunikacijski za sada ne snalazi najbolje. Problem je što u Vladi postoje tri sastavna dijela koja očito odvojeno komuniciraju. Mislim da im je najveći izazov koordinacija komunikacije između premijera, Mosta i HDZ-a, ocijenila je Aleksandra Kolarić, predsjednica Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) na 17. konferenciji HUOJ-a »Vrijeme promjena« koja je jučer počela u Novom Vinodolskom. Kolarić kaže da je najteže raditi u odnosima s javnošću u politici, i to iz niza razloga.



Tisku se loše piše


Vladimir Preselj je iznio podatak da su budžeti oglašavanja na hrvatskom tržištu takvi da televizija i dalje troši oko 50 posto tog budžeta, i stagnira na tome, internetsko oglašavanje je na oko 6 do 8 posto i penje se, a tisak kontinuirano opada: – Tisku se u tom smislu nekako najlošije piše, ali još su tu i trebaju nam – zaključuje Preselj.


– Prvo, količina krize u tome je segmentu puno veća nego u ostalim vrstama djelatnosti, drugo, političari su sveznalice, oni sve najbolje znaju, a najbolje je raditi, i najviše se napreduje, te se čovjek najviše osobno obrazuje i općenito razvija u svojoj karijeri, u gospodarstvu, naročito u multinacionalnim tvrtkama ili u uspješnih hrvatskim tvrtkama. Što se naše Vlade tiče, njoj je očito problem koordinacija: Vlada bi trebala jedinstveno komunicirati, a u ovoj situaciji to je nemoguće. Prema onome što vidim, političari sami komuniciraju, ne vidim tu puno stručne pomoći. Mislim da se dakle radi o samostalnim uradcima trojice vodećih političara u Vladi – ističe Kolarić.


Komadina ima proizvod




Skup bi kroz tri dana predavanja i radionica trebao okupiti oko 150 sudionika, vodećih stručnjaka u odnosima s javnošću iz zemlje i inozemstva, a jučer ga je otvorio župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina. Tom je prilikom kazao da su komunikacija i odnosi s javnošću dio i političke, i gospodarske, i kulturne priče jer, kaže, »možete se ubit’ od posla, ali ako to nitko ne zna, niste ispunili cilj. Isto tako, možete ništa ne raditi, ali stvoriti dojam da radite, no to može ići samo na kratke staze.« Na pitanje što misli je li lakše prodati proizvod ili dobiti izbore, Komadina odgovara: »Kod mene je jednostavno, ja mislim da imam proizvod, i zato dobivam izbore, ali dobro i komuniciram.«


Bez dlake na jeziku


Nakon predavanja Philipa Younga sa Sveučilišta u Birminghamu, održana je panel diskusija o izazovima komunikacije na različitim tržištima, pri čemu je Nikola Žinić (Bruketa&Žinić) kazao da je stvar vrlo jednostavna: ako si dobar na svom tržištu, bit ćeš i na drugima, dok je Darko Matijašević iz Executive Grupe iz Srbije primijetio kako se tržišta u regiji ipak razlikuju, pa je tako, veli, komunikacija u Hrvatskoj dosta direktnija, zastupljenija je šala, te se više nego u Srbiji komunicira bez dlake na jeziku. Božidar Novak (Skladovnica) iz Slovenije spomenuo je da je još ’86. radio ovaj posao za Antu Markovića, a imali su urede i izvan zemlje. Profesija je, veli, buknula devedesetih, no u odnosu na 2007. godinu, prihodi agencija su u padu, kao i cijene PR-usluga. Danas se mora za istu zaradu raditi tri puta više, no ostala je kreativnost. Novak primjećuje trend da su nekad uspješni PR-ovci danas direktori kompanija pri čemu je naveo primjer direktora Podravke Zvonimira Mršića. Vladimir Preselj iz Millenium promocije optimist je jer klijenti njihove usluge trebaju, ali je pesimist po tome što su spremni izdvojiti daleko manje novca no prije.


Žinić veli da se biznis mijenja strahovitom brzinom.


– Bili smo svjesni da se 2006., kad je biznis cvjetao, živjelo u prevelikom, napuhanom balonu: raspolagalo se velikim budžetima, snimali su se skupi spotovi, išlo se po zabavama, no bili smo »smart« i nismo toliko trošili, znali smo da je balon napuhan – kaže Žinić. Dodaje da će zadatak agencija sve više biti da klijentu nude cjelovito rješenje, dakle integriranu uslugu, ali i specijalizirane poslove, no neki će možda u tom procesu i propasti.