Zahvat je komplicirana priča, radnici i stojevi »vise« nad stijenama, bageri su morali doći morem. Kad je mehanizacija već u uvali Havišće, iskoristit će se za uređenje zapadnog dijela uvale, odnosno plaže koja je vjerojatno najljepša na crikveničkoj rivijeri. Nužna sanacija stijenskog pokosa imat će i negativne posljedice. Desetljećima, vjerojatno i stoljećima, upravo je materijal sa stijenskog pokosa formirao šljunčanu plažu s druge strane uvale. Sanirana stijena više neće slati materijal i već sada se planira dosipavanje plaže. Dobra vijest je da na području Grada Crikvenice nema priča sličnoj Havišću i da nitko ne strahuje da će im kuće završiti u moru.
Sanacija stijenskog pokosa na istočnoj strani uvale Havišće startala je sredinom listopada. Završetak radova planira se do kraja sljedećeg mjeseca. Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 2014. godine je izradio glavni i provedbeni projekt sanacije stijenskog pokosa. Posao je povjeren riječkoj firmi Monterra. Vrijednost radova iznosi 1,2 milijuna kuna.
Radovi se izvode na potezu dugom 120 metara. Logično je pitati koliko će radovi zaštiti propadanje stijene. Izvođači kažu da će zahvat apsolutno jamčiti sigurnost, a teško je precizirati što će se jednog dana u budućnosti događati sa stijenom. Sigurnost jamči 250 sidara koja ulaze tri, šest i devet metara u stijenu. U stijenu će mlazni beton, a dodatna zaštita je i nosiva mreža.
Koliko je gradnja kuća na vrhu stijenskog pokosa utjecala na propadanje stijene teško je precizirati, no stručnjaci kažu da svaki zahvat iznad pokosa sigurno destablizira pokos. Zahvatom je obuhvaćen veći prostor nego što je možda bilo potrebno, no obimniji projekt sigurno predstavlja dodatnu garanciju da se neće dogoditi nešto neželjeno. Proklizavanje kuća ili odroni koji mogu biti kobni za nekog u lučicama podno stijena.
