Zaštićeni objekti u Prezidu prevelik teret svojim vlasnicima

Željko Malnar

19. svibanj 2015 16:13

Špetnjakova kuća – »zaštićeni« biser narodnoga graditeljstva / Foto Željko MALNAR

Održavanje i adaptacija zaštićenih objekata vrlo su skupi – nema modifikacija, stolarija i krovište moraju biti istovjetni postojećima, uz još niz uvjeta... Zbog toga mještani polako dižu ruke od svojih starina, što se može vidjeti i na derutnoj kući nekadašnjeg industrijalca

PREZID  Kada je sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća dio Prezida stavljen pod zaštitu kao sredina izraženog narodnog graditeljstva, mnogi zaljubljenici u baštinu pozdravili su taj potez, smatrajući da je time zaštićen sadržajni dio graditeljstva u ovom kraju.

No otrežnjenje je uskoro došlo, prvenstveno kad je riječ o vlasnicima zgrada unutar zone zaštite, jer dok su oni u početku smatrali da zaštita znači i osiguravanje neophodno potrebnih sredstava za održavanje i uređenje objekata, u praksi se to pokazalo drugačijim.

Već kad su prvi mještani željeli iskoristiti nove »pogodnosti«, susreli su se s velikim problemima, jer sredstava za te namjene nije bilo, a uvjeti koji su se tražili kod adaptacije prelili su čašu strpljenja.

Na objektu se ništa nije smjelo dirati, ugraditi se mogla samo stolarija istovjetna postojećoj, krovište se nije smjelo mijenjati, a pokrov je morao biti odgovarajući, a da se ne govori i o brojnim drugim uvjetima koje je trebali ispuniti, ako se ne želi platiti kaznu.   

Djedovina propada

»Zaštita« na prezidanski način pokazala se kao promašaj, pojedinci su počeli graditi kuće na drugim mjestima, prepuštajući pritom starine i svoju djedovinu da propada, a mnogi su žitelji i odselili u druge krajeve.

Danas slika Prezida i njegovog spomeničkog graditeljstva pruža posve drukčiju sliku od one očekivane, sve više objekata propada, vlasnici su ili umrli ili odselili, a njihovi se potomci nalaze drugdje, gdje imaju bolje mogućnosti gradnje i održavanja objekata. Stoga više nikoga ne čudi kada prolaskom kroz glavnu ulicu u Prezidu sve češće nailazi na derutne i napuštene objekte.   

Opasnost za prolaznike

Posebno ružnu sliku pruža zgrada nasuprot nekadašnjeg salona »Finvestcorpa«, mnogima znana kao Špetnjakova kuća, jer je u njoj živio nekadašnji industrijalac i vlasnik pilane na Milanovom vrhu. Kuća propada, u derutnom je stanju i predstavlja opasnost za prolaznike, a postavljene oznake tek su pokušaj da se spriječi nesreća.

Mnogi mještani smatraju da bi trebalo objekt staviti van zaštite i pozvati nadležnu inspekciju da izađe na lice mjesta i izda rješenje o rušenju, i to što prije, kako bi se izbjegle neželjene posljedice i netko stradao. Jer, ukoliko se to desi, pitanje je tko bi za to snosio odgovornost?