Jučerašnjoj sjednici Koordinacije goranskih načelnika nazočili su i čelni ljudi Klane i Ogulina / Foto: M. KRMPOTIĆ
Stručni tim koji je radio na izradi prijedloga zakona uputio je Koordinaciji pismo iz kojeg je jasno da zbog kompleksnosti posla izrade zakona nisu u stanju napraviti taj akt. Za uključivanje u izradu novog »goranskog« zakona zainteresirani Grad Ogulin i Općina Klana koji su po mnogim karakteristikama vrlo slični Gorskom kotaru
DELNICE » Ogulin i Klana zainteresirani su za uključivanje u izradu zakonskog akta kojim Gorani žele izboriti pogodnosti koje bi olakšale život na brdsko-planinskom području, a razlozi zbog kojih su ovi istočni i zapadni susjedi Gorskog kotara spremni na pridruživanje goranskoj inicijatavi leže ponajprije u tome što su i Klana i Ogulin po zemljopisnim karakteristikama vrlo bliski Gorskom kotaru.
– Ogulin je tako smješten da se svojim rubovima dotiče Gorskog kotara, Like i Korduna, ali nije njihov dio. No, ako pogledamo zemljopisne karakteristike onda smo čisti primjer gorske Hrvatske pa smo stoga spremni dati svoj doprinos u pokušajima Gorana da se izbore za status kakav područja poput naših zaslužuju, rekao je Turković predloživši da se novi zakon nazove Zakon o gorskoj Hrvatskoj.
Pitanje naziva
Ustvrdili su to i podacima argumentirali gosti jučerašnje sjednice Koordinacije goranskih načelnika i gradonačelnika – gradonačelnik Ogulina Jure Turković i načelnik Klane Matija Laginja. Učinak gubitka dosadašnjih povlastica iz Zakona o brdsko-planinskom području na Općinu Klana imao je sličan efekt kakvog je izazvao i na području goranskih općina i gradova, istaknuli su Laginja i Ivana Vlašće, pročelnica za financije u Općini Klana, a čelni čovjek Ogulina Jure Turković podsjetio je da je još u veljači ove godine predložio da se u izradu Zakona o Gorskom kotaru uključi i Grad Ogulin.
Priključenje Ogulina i Klane goranskim težnjama za stvaranjem posebnog zakona koji bi vrednovao zemljopisna područja brdskih karakteristika doveo je i do pitanja naziva, ali i sadržaja prijedloga Zakona o Grskom kotaru koji bi, jasno je, morao promijeniti ime. Da to ne smatra dobrim rekao je načelnik Brod Moravica Dragutin Crnković podsjetivši da je »brdski« zakon državu godišnje koštao 420 milijuna kuna od čega je samo 50 milijuna kuna bilo namijenjeno goranskim općinama i gradovima.
Može i parcijalno
Suprotno tome za promjenu naziva i širenje zakona i na druga područja založio se načelnik Lokava Toni Štimac naglasivši da bi tada i utjecaj zahtjeva prema Saboru i Vladi bio jači i značajniji, a s njim se složio i čelni čovjek Fužina Marinko Kauzlarić koji je uz napomenu da temeljni kriteriji trebaju biti nadmorska visina, naseljenost i dužina prometnica rekao da se ne teba bojati uključivanja i ostalih hrvatskih područja koja bi zadovoljavala time određene kriterije jer se zakonski akt može formirati tako da važi ne za područje cijele lokalne samouprave, već samo za onaj dio koji zadovoljava te kriterije. Nakon rasprave čelni ljudi goranskih općina i gradova načelno su prihvatili suradnju s Klanom i Ogulinom, a o daljnjim koracima razgovarat će se nakon što sutra u Begovom Razdolju bude održan sastanak goranskih načelnika i gradonačelnika s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom, odnosno nakon što 6. svibnja gradonačelnici Kristijan Rajšel (Čabar), Ivica Knežević (Delnice) i Dražen Mufić
