Autor antologije pjesničkih uradaka, prof. Jakob Müller, je jedan od najistaknutijih slovenskih jezikoslovaca koji je uočio da je govor čabarskog kraja vrlo sličan dolenjskom i počeo ga dodatno izučavati
ČABAR Pod nazivom »Pušelc damačeh (Najlejpje pejsme čebranskega kraja)« čabarski Ogranak Matice hrvatske objavio je pažnje vrijednu knjigu odabranih pjesama nastalih na raznim dijalektima čabarskoga kraja.
Autor ove antologije pjesničkih uradaka na lokalnom govoru čabarskoga kraja je profesor Jakob Müller, jedan od najistaknutijih slovenskih jezikoslovaca, filolog koji djeluje na različitim područjima slovenske i kulture rodnog mu Grosuplja.
U kontakt sa čelništvom čabarskoga ogranka MH Müller je prvi put stupio 2008. godine pri promociji knjige »Rječnik govora čabarskoga kraja« Slavka Malnara i već tada je uočio kako je govor čabarskoga kraja vrlo sličan dolenjskom govoru i počeo ga dodatno izučavati.
Kan čo, kan čo
Tri godine kasnije taj je posao uspješno priveden kraju i svjetlo dana ugledala je zbirka u kojoj su zabilježena 84 pjesnička teksta tridesetak autora što je, konstatira i sam Müller, jako mnogo za ljudsku zajednicu manju od četiri tisuće stanovnika.
U korijenima te stvaralačke energije, ističe Müller, nedvojbeno je ljubav prema domaćoj riječi. Nazvavši ovu knjigu revijom čabarskog pjesništva, Müller u pogovoru pojašnjava kako je baš prema tematskim okvirima formirao i cjeline u koje je podijelio pjesme.
Tako »Ruoke zganuvov« svjedoče o snažnoj religioznosti ljudi tog kraja, cjeline »Tan ko Čebranka«, »Gavar zjemle« i »Prste souncu« vezane su tradicionalnu lokalnu i obiteljsku tematiku, cjelina »Nej« vezana je uz pjesme socijalne naravi.
U poglavlju »Rejč« pjesme su okrenute slavljenju domaće riječi, u cjelinu »Pejmo glidat« uvrštene su dječje pjesme nastale na brojnim literarnim natjecanjima zavičajnog jezika koji se organiziraju na području čabarskog kraja, a zaključno poglavlje nazvano »Kan čo, kan čo« predstavlja suvremenog čovjeka i njegova stremljenja i nedoumice.
Uz zahvalu prof. Mülleru na učinjenom poslu, predsjednik Matice hrvatske Ogranak Čabar, prof. Ivan Janeš ističe kako ova antologija puno znači i zbog sve manjeg broja ljudi koji žive na ovom poručju. »Od 6.041 koliko nas je bilo 1948. godine, danas nas je 3.781 ili 37 posto manje. Izgleda da naš kraj polako izumire, ali zahvaljujući pisanju na našim govorima i našim roditeljima koji su nas od rođenja učili govoriti tim našim govorima, »damaća rejč« je sačuvana. Ovom antologijom čabarskog dijalektalnog pjesništva ostvarili smo djelo koje će obogatiti i hrvatsku kajkavštinu«, ističe prof. Janeš.
Antologijska panorama
U zbirci su stihovi čiji u autori Branko Čop, Lea Čop, Edita Gašpar, Jasmina Kiš, Josipa Klepac, Marijana Klepac, Marija Kovač, Marko Kovač, Silvija Križ, Leo Lautar, Božena Leskovar, Božica Lipovac, Jelena Malnar, Matija Malnar, Slavko Malnar, Matilda Mesić, Ines Mohorić, Saša Ožbolt, Tihana Pochobradsky, Zlatko Pochobradsky, Franjo Poje, Marija Starčević, Jelena Šoštarić, Matija Turk, Marija Vesel, Dinka Volf , Andrija Zbašnik, Jasna Zbašnik, Zdenka Zbašnik, Anka Žagar, Dolores Žagar i Monika Žurga.
Zaključujući svoj pogovor ovoj knjizi, prof. Müller ističe kako mu je »čitanje i odabiranje čabarskih pjesničkih tekstova i sastavljanje čabarske antologijske panorame činilo veliko zadovoljstvo, a nadam se da će i svima koji će čitati »Pušelc damaćeh«. Pritom neka i u njima jača svijest o čudu kulture: više je darujemo, bogatiji smo«, zaključuje Jakob Müller
