Projekt bi trebao trajati oko 2,5 godine, a postoji i mogućnost njegova integriranja u Federaciju ruta napoleonskih gradova, što bi nas povezalo sa susjednim zemljama i predstavilo još širem krugu potencijalnih posjetitelja, kaže Miren Androić
LESKOVA DRAGA » Zbog toga što je oduvijek prirodni »prag« za putnike koji iz kontinentalne Hrvatske kreću prema Kvarneru – a i obrnuto – za Gorski kotar ceste su uvijek imale životnu važnost, a bogata graditeljska tradicija stara nekoliko stoljeća mogla bi danas, u doba brzih modernih autocesta, biti itekako zanimljiv turistički proizvod. Naime, Gorski kotar prepun je povijesno značajnih prometnica (Karolina, Lujzijana) kojima se danas odvija malo prometa, ali su baš zbog toga, kao i zbog svoje zanimljive povijesti, itekako turistički privlačne.
Vođeni tom idejom još pred nekoliko godina u tadašnjoj Udruzi »Lujzijana« pokrenuli su niz projekata vezanih uz oživljavanje i turističku valorizaciju tih prometnica, a nakon dobro odrađenog posla koji je, između ostalog, spomenutu Udrugu pretvorio u Zadrugu, ta se ideja sada nastoji dodatno proširiti kroz projekt »Povijesni putovi i ceste Gorskog kotara« kojeg su osmislili i nastoje realizirati Istraživački i edukacijski centar Processus Montanus i Zadruga Lujzijana.
Selekcija
Upravo oni jučer su u na prekrasnom starinskom imanju obitelji Juretić u Leskovoj Dragi organizirali skup radnih tijela i timova tog projekta vezan uz predstavljanje marketinške strategije projekta, plan prijave na mjeru 7.4 EAFRD-a i mogućnost integriranja u međunarodne kulturne rute. Miren Androić, čelni čovjek Zadruge Lujzijana, uvjeren je da realizacija ovog projekta može bitno pripomoći jačanju turističke ponude Gorskog kotara, i to onim sadržajima koji u velikoj mjeri privlače moderne turiste, a vezani su upravo uz povijest i tradiciju jednog kraja.
Na dobro posjećenom skupu održanom u staroj pilani obitelji Juretić, Miren Androić predstavio je nacrte marketinške strategije projekta Povijesni putovi i ceste Gorskog kotara. O kulturnoantropološkim terenskim istraživanjima Gorskog kotara govorile su dr.sc. Ana Perinić Lewis i Morana Jarec, mag. etnologije s Instituta za antropologiju Zagreb, a o razvoju Gorskog kotara kao prometne poveznice, i to od Marije Terezije do Napoleona govorila je dr.sc. Tea Perinčić, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja u Rijeci. Zrinka Obhođa, predsjednica Udruge Napoleonica Croatica u svom je predavanju predstavila europski savez tzv. Napoleonovih gradova, a Ana Marija Unković, arhitektica, i Kaja Šprljan Bušić, krajobrazna arhitektica, članice radnog tima za pripremu investicija, predavale su o arhitektonsko-krajobraznim mogućnostima goranskih kulturnih ruta. Bilo je i govora načinima na koji se ovaj projekt može vezati uz EU fondove i ruralni razvoj.
»Cilj nam je privući što veći broj vlasnika OPG-a, turističkih lokaliteta i svih ostalih koji na području povijesnih cesta Gorskog kotara mogu ponuditi nešto što je vezano uz tradiciju te im omogućiti ne samo da uđu u mrežu tih povijesnih puteva, već i da baš kroz ovaj projekt dođu u mogućnost kandidiranja za EU sredstva, čime mogu poboljšati ponudu, a to znači i stvoriti temelje za veću zaradu. Za razliku od nekih goranskih lokalnih samouprava i TZ-a koji još ne pokazuju interes, poduzetnici, obrtnici i vlasnici OPG-a na ovom području shvaćaju kolika je ovo prilika za njihov razvoj pa surađuju u vrlo velikoj mjeri i mogu reći da je odaziv takav da ćemo morati raditi i selekciju, tim više što već sada postoje neke lokacije (imanje Juretić u Leskovoj Dragi, OPG Pintar u Čabru, Kota u Ravnoj Gori, Planinski vrt u Belom Selu, Galerija Lujzijana u Lokvama…) koje su vrlo razvijene i idealno se uklapaju u ponudu ovog projekta.
Napoleonski gradovi
To što već postoji kod njih moguće je dodatno razviti, kao što je moguće stvoriti i neke sasvim nove punktove i sadržaje uz te povijesne ceste, a konačni cilj nam je na tom području povećati smještajne kapacitete za bar 200 kreveta, odnosno te lokacije ponuditi kao jedan novi turistički sadržaj koji će biti praćen i promidžbenim turističkim materijalima.
Projekt bi trebao trajati oko 2,5 godine, a već sada je jasno da postoji mogućnost širenja, odnosno integriranja ovog projekta u Federaciju ruta napoleonskih gradova, što bi nas povezalo sa susjednim zemljama i predstavilo još širem krugu potencijalnih posjetitelja. Vjerujem da će takvih mogućnosti širenja biti još te da ćemo se s ovako osmišljenim projektom uspješno kandidirati za EU sredstva iz fondova za projekte ove vrste, poput Fonda ruralnog razvoja u okviru kojeg postoje sredstva za potporu razvoja biciklističkih staza, odnosno investiranje u interpretacijske i centre za posjetitelje na pojedinim lokacijama koje na toj ruti nude tradicijsku priču i oživljavaju povijest«, rekao je Androić.
