Adriano Marković iz BBK Marun smatra da liburnijsko područje koje ima potencijal za razvitak ovakve vrste turističke ponude, u pogledu biciklističke infrastrukture jako zaostaje za susjedima u Istri i na Krku
OPATIJA/LOVRAN » Cikloturizam u svijetu sve više dobiva na važnosti, postao je pokret, promotor zdravog života, ekologije, bilježi sve veći broj sudionika, u njega su uključene čitave obitelji, no na Liburniji, bez obzira na nedavno održanu utrku »Tour of Croatia«, biciklizam još nije turistički valoriziran. Ponukani nedavnom objavom na web stranicama Grada Opatije, upitali smo turističke djelatnike i ljubitelje aktivnog odmora treba li biciklistima dozvoliti vožnju lungomarem. Naime, na gradskim stranicama objavljen je »podsjetnik« kako vožnja biciklima obalnim putem nije dozvoljena, željelo se još jednom informirati građane da je ona i dalje na snazi i da na to upućuju prometni znakovi duž obalne šetnice. Naši sugovornici smatraju kako je takva odluka dobra, te kako obalna šetnica definitivno nije mjesto za vožnju biciklom. Tvrde kako Opatijska rivijera ima ogroman potencijal da razvije takvu vrstu turističke ponude, ali kako s druge strane još uvijek nema niti jedne biciklističke staze. Adriano Marković iz Brdsko-biciklističkog kluba »Marun« iz Lovrana kaže kako osnovni problem nije u tome dozvoliti ili ne dozvoliti vožnju lungomarem.
Bez podrške za Učka maraton
– Problem nije lungomare, već je problem biciklistička infrastruktura na Opatijskoj rivijeri. Primjerice, gdje se može otići voziti bicikle s djecom ako to nije lungomare – a tamo nije dozvoljeno. Problem je u tome što posljednjih dvadeset godina nije apsolutno ništa napravljeno na način kako su to napravili u našem okruženju. Mi nismo mrdnuli po pitanju razvoja biciklističke infrastrukture dok su naši susjedi u Istri i na Krku otišli daleko ispred nas. Sada kada je sve bliže realizacija žičare Učka nitko ne razmišlja kako bi na žičaru postavili nosače za bicikle ili kako bi se eventualno napravila jedna downhill staza koja bi zasigurno privlačila veliki broj posjetitelja u naš kraj. Razgovarao sam o ovoj ideji s pokretačima projekta, no nema sluha, uvijek se navode isti razlozi – to je park prirode, vlasništvo terena nije naše… Smatram da to nisu dovoljno jaki argumenti i siguran sam da su na iste takve probleme u realizaciji projekta nailazili i investitori na Kronplatzu, u Kranjskoj Gori i u drugim destinacijama, gdje danas postoji odlična infrastruktura namijenjena biciklistima i gdje outdoor turizam, nakon sezone skijanja, poprima sve veće razmjere. Polazim od sebe, da sam primjerice vlasnik šume na Učki koja mi je nedostupna, i da mi sutra netko kaže da li bih volio da tom dionicom prolazi biciklistička staza bez razmišljanja bih to prihvatio.
U nekoliko navrata uočeno je kršenje gradske odluke kojom se propisuje zabrana vožnje biciklom lungomarem, a zbog čega će u narednom periodu komunalni redari intenzivirati obilaske opatijskom šetnicom, stoji na stranicama Grada Opatije. Koliko su česta ta kršenja odluke i kakve su propisane kazne, pitanja su koja smo postavili voditelju prometnog i komunalnog redarstva Grada Opatije Zoranu Barbaliću. – Takvi su slučajevi vrlo rijetki. U posljednja dva mjeseca zaprimljene su dvije takve pritužbe, pa je obavijest na web stranicama bila edukativne i preventivne prirode. Zaustave li komunalni redari biciklista na lungomaru propisana kazna za fizičkog prekršitelja iznosi 500 kuna na mjestu počinjenja prekršaja, a u slučaju pokretanja obaveznog prekršajnog naloga tada je kazna 1.000 kuna. Za sada opatijski komunalni redari nisu još novčano kaznili bicikliste na obalnom putu već su u tih nekoliko navrata biciklisti bili upozoreni da je zabranjena vožnja po obalnoj šetnici, a ukoliko se takvo ponašanje nastavi krenut će se s kažnjavanjem počinitelja, objasnio je Barbalić.
Zato kažem da pitanje dozvoliti li ili ne vožnju bicikle lungomarem nije pogođeno, treba postaviti pitanja gdje i kada izgraditi biciklističku infrastrukturu. Osobno sa svojom djecom ne vozim lungomarem jer smatram da je preopasno, može se lako naletiti na šetače. Zavoji su pod velikim kutem i za malih brzina može se dogoditi nezgodni bliski susret. Zalažem se već deset godina da se krene u realizaciju infrastrukture namijenjene biciklistima, znam da to nije jeftina investicija, ali svi bi imali nešto od toga, mi domaći koji volimo sport i rekreaciju, kao i naši gosti. Nažalost, do sada uopće nije bilo interesa da se pristupi ovakvoj ideji. Upravo zbog pomanjkanja interesa, ove godine naš Učka maraton neće biti utrka svjetskog kupa. Za organizaciju takve priredbe potrebno je 20.000 eura i mi više iz svojih džepova ne možemo i ne želimo izvlačiti novac, a interesa nema za podržati utrku. Ispada kao da mi to radimo za sebe, valjda da bi se slikali sa svjetskim prvakom – govori Marković. Direktor Turističke zajednice Općine Lovran Vojko Brubnjak kaže da vožnja biciklom obalnim putem ne dolazi u obzir.
Ni volje, ni plana, ni novca
– Na lungomaru je previše šetača starije dobi pa vrlo lako može doći do nesreće. To je kao da dozvolite jednim prometnim pravcem vožnju u oba smjera. Međutim, katastrofa je ta što nismo uspjeli napraviti niti jednu biciklističku stazu na Opatijskoj rivijeri. Ona se mogla napraviti kada se radio vodovod. Pokušao sam nekoliko puta progurati takvu ideju, ali strukture na vlasti nisu bile zainteresirane. Staza od Voloskog do Medveje ne bi puno koštala, a danas se takvi projekti mogu aplicirati i na EU fondove. U međuvremenu, u Istri su biciklistima namijenili tisuće kilometara. Obitelji koje dolaze u naš kraj s biciklima ne shvaćaju da ovdje nemaju gdje biciklirati. Danas je traka za bicikliste u svijetu postala standard, postoji u svakom selu, gradiću. Ljudi danas sve češće s biciklima odlaze na posao, u kupovinu, kod prijatelja, biciklizam predstavlja vid odmora i rekreacije – to je postao trend. Kod nas se uvijek sve zakomplicira a kada je riječ o javnoj turističkoj infrastrukturi nema volje, plana ni para – zaključio je Vojko Brubnjak. Biciklistička utrka »Tour of Croatia« koja se održavala u čitavoj Hrvatskoj, a čija je jedna etapa završila na vrhu Učke imala je svrhu i pokazati prirodne ljepote kraja, pa tako i otvoriti mogućnosti dolaska većeg broja turista sa svojim biciklima na Jadran. Vrijedi vjerovati da ću ovaj pozitivan primjer potaknuti čelnike liburnijskih jedinica lokalne samuprave da udruženo krenu u realizaciju nove turističke i sportske infrastrukture, posebno zato što ovaj kraj ima sve predispozicije za razvoj brdskog i cestovnog biciklizma.
