Jeleni su ušli u ograđeni maslinik, no kako nisu više mogli izići, trčali su na sve strane, zabijali se u žicu, ozljeđivali, da bi nakon gotovo sat vremena srušili ogradu i pobjegli u šumu
Mlada biljka ne može se oporaviti od »napada« jelena pa se mladice moraju izvaditi, kupiti nove i ponovo saditi, tvrdi Jurešić
Zabijali su se u žicu, raskrvarili i ozlijedili se pri- tom, sve dok konačno, nakon gotovo sat vremena nisu srušili ogradu i na tom mjestu pobjegli prema obližnjoj šumi – ispričao nam je Josip Jurešić čija se kuća i maslinik nalaze u predjelu Valanga, podno brijega između Kampora i Supetarske Drage. Jedna manja ženka toliko je bila iznemogla i ranjena da nije mogla trčati dalje.
Propast maslinarstva
– Šteta na mladim sadnicama maslina je takva da se one moraju izvaditi, kupiti nove sadnice i ponovo saditi, tvrdi Jurešić, jer se mlada biljka ne može oporaviti od »napada« jelena.– Ovo je propast maslinarstva na našemu otoku.
Kupio sam i zamijenio zemlju kako bih imao površinu za podignuti maslinik, kupio sadnice, uložio novac i trud, a nakon ovoga to sve pada u vodu. Ja nisam jedini koji je podigao maslinik u posljednje vrijeme, i s obzirom na činjenicu da se broj jelena povećava iz dana u dan, i treba im sve više prostora za život, bojimo se još većih šteta – navodi Josip Jurešić, koji smatra da upravo takva situacija očito nekome odgovara, jer je problem alohtone divljači riješen Zakonom o otocima, koji se ne provodi u praksi.
Jurešić se radi ovog događaja i štete koju njemu i ostalim mještanima Kampora nanose jeleni aksisi, alohtona divljač što nastanjuje lovište Šumarskog fakulteta iz Zagreba u predjelu Kalifront, obratio i rapskom gradonačelniku Zdenku Antešiću.
Ugroženi i ljudi
– Ovaj je problem pravi primjer nebrige državnih institucija i pokušaja prebacivanja odgovornosti na lokalnu samoupravu, kao što je to slučaj i u brojnim drugim situacijama. Zakon o otocima jasno kaže da alohtona divljač ne smije obitavati na otocima, a mi imamo jelena aksisa koji se razmnožio u toj mjeri da ugrožava ne samo poljoprivredne nasade, nego i sigurnost ljudi.
Sukladno Zakonu o otocima ministar poljoprivrede dužan je riješiti ovaj problem, i kako svi svjedočimo, on to »vrlo uspješno« radi na Cresu i Krku s divljim svinjama, pa evo i na Rabu s aksisima.
Ministar je to uklanjanje povjerio nekolicini lovaca, što izgleda kao da netko meni kao strastvenom hobi ribolovcu povjeri da istrijebim ribu iz mora. Rezultat ministrovih metoda je činjenica da je jelena aksisa sve više, jer on i ostala divljač najčešće služe lovcima za zabavu i razonodu.
O ovom je problemu često bilo riječi na sjednicama Županijske skupštine i uvijek se ponavlja ista priča, tako da će bez jednog kvalitetnog pristupa rješavanju, ovaj problem ostati prisutan i dalje – rekao je Antešić, te je podsjetio na pozitivan primjer rješavanja problema alohtone divljači čagljeva i divljih svinja na otoku Rabu, i izrazio nadu da će Rabljani kao vrijedni i skrbni ljudi riješiti i problem jelena aksisa.
