Sporobrodska linija

Stroga pravila usporila katamaran: od Lošinja do Rijeke brzobrodskom linijom za pet sati

Ira Cupać Marković

Pridržavanje pravila sada pojačano kontrolira Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom te se npr. kroz Lošinjski i Creski zaljev te riječki bazen, ne smije ploviti brže od pet nautičkih milja



CRES/LOŠINJ Brzobrodska linija koja katamaranom povezuje cresko-lošinjsko otočje s Rijekom, s početkom rujna plovi dulje nego to predviđa red plovidbe, što izaziva veliko negodovanje među otočanima. Proteklih dana mnogi su se sjetili prvog hidrokrilnog broda Vihor, koji je šezdesetih godina prošlog stoljeća, povezivao Mali Lošinj s Rijekom za manje od dva sata, te se otočani pitaju kako je to bilo moguće prije više od 40 godina, a umjesto da sada putujemo brže i sigurnije, putovanje se produžava. Tako se od Malog Lošinja do Rijeke, umjesto četiri sata koliko je to bilo otkako je prije nekoliko godina uvedena katamaranska veza, putovanje sada produžilo za gotovo sat vremena. Prošli tjedan požalila nam se putnica iz Cresa, koja je zakasnila na liječnički pregled, jer je katamaran za Rijeku u polasku kasnio 40 minuta. Žale se i putnici s lošinjskog područja:


– U petak smo na putovanju iz Malog Lošinja do Rijeke i natrag plovili gotovo deset sati, pročitala sam cijelu knjigu, ova se linija više ne bi smjela zvati brzobrodskom, komentar je još jedne otočne putnice.



Pretpostavlja se da će zbog kompjutorske kontrole i satelitskog praćenja sustava Službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom biti još brzobrodskih linija na kojima će se morati mijenjati plovidbeni red jer će putovanja trajati duže, a to se naročito odnosi na one linije koje imaju više luka zaustavljanja te one koje plove kanalima uz obale otoka.





Što je razlog da se putovanje s otočja do Rijeke, i natrag produžilo, pitali smo u Jadroliniji, dobivši od voditelja riječkog plovnog područja kap. Miljenka Barbalića odgovor da se zapovjednici katamarana moraju pridržavati strogih pravila koja sada pojačano kontrolira Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTS) te se, među ostalim, uz poštivanje plovidbe u separacijskoj zoni u Velim vratima, pa uplovljenja i isplovljavanja, pri ulazu i izlazu u Lošinjski i Creski zaljev te riječki bazen, ne smije se voziti brzinom većom od pet nautičkih milja:   

Izmjena reda plovidbe


– Poštivajući pravila o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH, zapovjednici katamarana se strogo pridržavaju pravilnika, što je razlog da brzobrodska linija koja povezuje cresko-lošinjsko otočje plovi duže od važećeg reda plovidbe, pojasnio je kap. Barbalić te navodi da je Jadrolinija upravo iz tog razloga uputila zahtjev Agenciji za obalni linijski pomorski promet, za korekciju reda plovidbe na ovoj liniji pa će nakon njihove suglasnosti red plovidbe biti promijenjen.


U Agenciji za obalni linijski pomorski promet u Splitu kažu da je ovo prvi zahtjev za izmjenu reda plovidbe na brzobrodskoj liniji, zbog novonastalih okolnosti i sigurnosti prometa, te da će o tome biti odlučeno već na prvoj sjednici Upravnog vijeća Agencije.


Inače, duž Jadrana je 14 brzobrodskih linija, a upravo je linija br. 9308, koja povezuje cresko-lošinjsko otočje s Rijekom najduža i najsloženija, budući ima velik broj luka ticanja, čak šest – Cres, Martinšćicu, Ilovik, Susak, Unije, Mali Lošinj, a samo kroz Lošinjski zaljev, zbog njegove dužine i ograničenja brzine na ispod pet nautičkih milja, katamaran plovi pola sata.   

Visoka preciznost


Hrvatski sustav nadzora i upravljanja pomorskim prometom (Vessel Traffic Monitoring and Information System – VTMIS) u našoj je zemlji uveden u siječnju ove godine. Sastoji se od pomorskog obalnog sustava automatske identifikacije brodova, pomorskog radarskog sustava, pomorskog radio-komunikacijskog sustava te drugih sustava kojima se osigurava uvid u plovidbene okolnosti na moru tako što omogućava da se registriraju sva plovila unutar nadgledanog područja te ostvaruje interakcija s učesnicima pomorskog prometa. Puna operativna primjena sustava predviđena je od 1. siječnja 2012. godine, a sustav se sastoji od tri regionalna centra za nadzor u Rijeci, Splitu i Dubrovniku, dok je u radarskome sustavu deset radarskih stanica velikog dometa i visoke preciznosti duž cijele obale. Dio cjelokupnog sustava je i sustav automatske identifikacije brodova i pomorski radiokomunikacijski centar, te se precizno prati svako odstupanje od pravilnika, a kako zapovjednici katamarana i Jadrolinija ne bi plaćali kazne za kršenja pravila, pristupilo se promjeni reda plovidbe, koja neće obradovati otočane jer se gubi osnovni smisao uvođenja katamarana, a to je brzo povezivanje s administrativnim sjedištem na kopnu.