Ksenija Mišćević ulovila predstavnike banke koji su fotografirali u Supetarskoj Dragi / Foto Ivor BALEN
Nagovarali su me na potpisivanje novog ugovora za kredit. Rekao sam im da ne želim komunicirati s njima bez odvjetnika i tražio razgovor za utorak. Ne vjerujem im ništa zato što su ovi krediti neotplativi. Podiže se kamata, ne priznaje se novac koji sam im dao na ruke, rekao je Emil Pahljina
RAB Predstavnici austrijskih kreditnih RB zadruga došli su jučer na Rab pregovarati o hipotekarnim kreditima koje su davali Rabljanima u posljednjih desetak godina. Budući da dio građana ne može vraćati kredite, nastali su financijski problemi koji u pojedinim slučajevima mogu dovesti i do ovrhe, a s obzirom da Rabljani smatraju da su poslovi sklapani nelegalno, problem je došao i do Sabora.
Budući da se dio građana koji su uzimali kredite u međuvremenu organizirao i postao podružnica Živog zida, i uz činjenicu da ta stranka sudjeluje u prijevremenim izborima koji će se uskoro održati u Rabu, problem je dobio i dodatnu političku dimenziju.
Pregovori na hodniku
Rabljane je jučer posebno uznemirila činjenica da su nepoznati muškarci automobilom austrijske registracije obilazili otok i fotografirali pojedine nekretnine. Kako tvrde pojedinci, pritom su ulazili na njihove posjede. Istovremeno u jednom rapskom hotelu, doslovno na hodniku, austrijski bankari vodili su pregovore s dužnicima.
– Oni sada usmeno obećaju sve, čak i otplatu samo glavnice i na način koji je dužniku najprihvatljiviji, sve samo da izbjegnu tužbe. Očekujemo da institucije konačno počnu raditi svoj posao, da provjere njihove dozvole za rad i reprograme koje nude, rekla je Mišćević.
– Dobio sam mail od gospodina Michaela Spitzera 21. siječnja u kojem nudi da kontaktiram ljude koji su zaduženi kod RB St. Stefan. Poručio je da ga zanima možemo li postići dogovor mimo suda i ja sam obavijestio ljude prema popisu kojeg su mi poslali. Ja tu odluku, da se pokušamo dogovoriti, pozdravljam, ali pod normalnim uvjetima. Međutim, jutros su me počeli zvati ljudi da im se dvojica motaju oko kuća i snimaju ih. Nakon toga obavijestio sam Austrijance da prekinu akciju slikanja i da ne uznemiravaju ljude. Rekli su mi da neće, a ja sam nakon toga bio na policiji, ispričao je Edi Pećarina.
Pozvao policiju
Pojedini Rabljani krenuli su u akciju lova austrijskih fotografa po otoku. Negdje malo iza podneva stupili su s njima u kontakt kod jedne nekretnine u Supetarskoj Dragi. Emil Pahljina, član Živog zida i dužnik u slučaju RBA, ispričao je da je bio naručen za pregovore u rapskom hotelu u 11.45 sati.
– Primili su me u 12.05 i počeli nagovarati na potpisivanje novog ugovora za kredit. Rekao sam im da ne želim komunicirati s njima bez odvjetnika i tražio razgovor za utorak. Ne vjerujem im ništa zato što su ovi krediti neotplativi. Podiže se kamata, ne priznaje se novac koji sam im dao na ruke. Dok sam pregovarao s njima, javljeno mi je da mi se oko kuće u Supetarskoj Dragi motaju fotografi. Uputio sam se tamo i zadržao ih do dolaska policije, bez upotrebe sile, jer su neovlašteno boravili na mojem posjedu. Policija im je naredila da obrišu fotografije, rekao je Pahljina.
Na čelu austrijskih bankara bili su Günther Enderle, član podružnice RB St. Stefan i koordinator zadruga Michael Spitzer, koji ističe da su na Rab došli razgovarati s klijentima koji su zainteresirani za nove aranžmane za zajmove. – Do sada smo imali značajan broj pozitivnih razgovora, a nekima treba još vremena pa čekamo njihove prijedloge. Na Rabu imamo ukupno oko 150 klijenata i mnogi od njih nemaju problema s otplatom. Susrećemo se sa svima koji to žele i nikoga ne silimo. Nažalost, mnogi Hrvati su imali problema s domaćim bankama, pa su se odlučili za nas, kaže Spitzer, koji kaže da tvrdnje o nelegalnosti njihove djelatnosti vezane za Hrvate nisu točne. – Oni koji to tvrde nisu u pravu, a na pogrešan put navode ih pojedini odvjetnici i lobisti koji u tome vide svoj interes. Mi imamo jasne izjave HNB-a da je hrvatskim građanima dozvoljeno uzimati zajmove u Austriji i da nam za to ne trebaju posebne dozvole, zbog čega dozvole nismo ni tražili. Zajmovi su izdani u Austriji i tamo je isplaćen novac. Po našim zakonima banke su ovlaštene strancima davati kredite i mi ne radimo samo s Hrvatima, nego i sa Slovencima, Mađarima, Nijemcima…, kaže Spitzer, dodavši da su sve tužbe do sada završavale u njihovu korist. Na pitanje o statusu posrednika, koji su ljude obavještavali o kreditima, kaže da posrednici nikada nisu bili niti u jednom obliku radnog odnosa s RB-om. – Oni su iz osobnog interesa pomagali građanima da pronađu kreditora. Ako su građani posrednicima platili nešto za to, mi s time nemamo veze. Ako su stranke posrednicima nešto isplatile s računa, to se moglo dogoditi samo po nalogu stranke, a ne banke, rekao je Spitzer. Po pitanju fotografiranja nekretnina, kaže da je ta djelatnost obaveza koju propisuje austrijska bankovna regulacija, koja nije povezana s time koji klijenti izvršavaju, a koji ne izvršavaju obaveze. – Cilj fotografiranja je samo u tome da dokažemo našim revizorima da nekretnine koje smo financirali postoje i u dobrom su stanju, rekao je Spitzer, napomenuvši da nisu snimali kuće ako se vlasnici s time nisu složili te da nije bilo prisile.
Radili nezakonito?
U hotelu u kojem su se odvijali pregovori okupila se skupina dužnika i u nekoliko je navrata došlo do neugodnih razgovora između Rabljana i predstavnika RB, koji su željeli saznati imena i prezimena okupljenih, što su ovi odbili. Članica Živog zida Ksenija Mišćević tvrdi da je ključni problem taj što RB bankari nisu imali dozvolu sklapati u Hrvatskoj poslove koje su sklopili. Pokazala je dopis koji su slali hrvatskim institucijama.
– Izvješćujemo da će 23., 24. i 25. veljače na području Raba boraviti zaposlenici banke RB St. Stefan sa sjedištem u Austriji kako bi nastavili obavljanje bankovne djelatnosti iz 2005. do 2014. za koje nisu imali dozvolu. Naime, isti su vršili, uz suradnju s posrednicima iz Hrvatske, neposredno obavljanje djelatnosti bankarstva, a što je bilo zabranjeno do ulaska Hrvatske u EU. Dakle, radili su nezakonito jer im je bila potrebna dozvola HNB, obavljajući djelatnost bez plaćanja poreza i drugih davanja, što su bili obavezni po zakonu. Na taj način su počinili čitav niz kaznenih djela i prekršaja. Budući da i dalje nastavljaju isti način poslovanja protivno zakonu, potrebno je iste procesuirati, stoji u dopisu.
