Milanović stiže ujutro radi puštanja u probni rad sustava odvodnje, a Karamarko na popodnevni predizborni skup HDZ-a. U određenoj mjeri, Rab će biti pokazatelj trenutačnog stanja i popularnosti dviju strana pred skore parlamentarne izbore
RAB » Premijer Zoran Milanović i šef najveće oporbene stranke Tomislav Karamarko dolaze danas na Rab, jedan od najvećih gradova u kojima će se 8. ožujka održati prijevremeni izbori. Razlog više za ove predizborne dolaske je što su u Rabu SDP-ova i HDZ-ova koalicija tradicionalno izuzetno izjednačene brojem glasova, pa se očekuje da bi svaki detalj mogao presuditi. U određenoj mjeri, Rab će biti pokazatelj trenutačnog stanja i popularnosti dviju strana koje uskoro očekuju parlamentarni izbori.
Kako je najavljeno, Milanović dolazi ranije, a osnovni cilj posjeta je puštanje rapskog sustava odvodnje u probni rad. Svečanost otvaranja zakazana je za 11.30 sati na predjelu Višibaka u blizini trajektne luke Mišnjak, gdje se nalazi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Karamarko stiže nekoliko sati kasnije, njegov cilj je predizborni skup HDZ-a i koalicijskih partnera što će se održati u Kinu Rab s početkom u 17 sati. Po nekim prognozama, dva politička lidera mogla bi se naći na istom mjestu jedino na Mišnjaku, kada Karamarko bude dolazio, a Milanović odlazio.
Tko je zaslužniji?
Rapski sustav odvodnje jedna je od tema oko kojih se suprotstavljeni politički blokovi na otoku često ne slažu. I jedni i drugi naime smatraju da su zaslužniji, budući da je, kako ističu iz HDZ-a, projekt pokrenut u vrijeme njihovoga gradonačelnika Željka Barčića, dok će iz SDP-a obično istaknuti da je realiziran za njihovog upravljanja gradom, odnosno u mandatima Zdenka Antešića i Rosande Krstinić Gušćić. Treba vidjeti i u kojoj je mjeri sustav odvodnje doista dovršen, budući da će danas, kako je naglašeno u PR materijalu gradskog komunalnog društva Vrelo, biti pušten u probni rad.
– Tijekom protekle četiri godine, komunalno poduzeće Vrelo Rab dovršilo je realizaciju važnog projekta izgradnje više od 10 kilometara sanitarne odvodnje. Projekt vrijedan 65 milijuna kuna financiran je novcima Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih voda te sredstvima naknade za razvoj kojom su u projektu participirali lokalni potrošači vode. Polovicu investicije pokriva kredit Svjetske banke, ističu iz Vrela, na čelu kojega je jedan od čelnika rapskog SDP-a Damir Brusić.
Ukupna vrijednost investicije je 65 milijuna kuna. Od tog iznosa točno pola, 32,5 milijuna pokrila je Svjetska banka. Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 15,6 milijuna, odnosno 24 posto, što su bespovratna sredstva. Hrvatske vode, također bespovratno, 3.250.000 ili 5 posto, a sam Grad Rab 13.650.000 (21 posto) iz takozvane naknade za razvoj, koju svi plaćaju uvećanjem računa za vodu za četiri kune po kubnom metru. Kako napominju iz Vrela, kredit Svjetske banke vraćat će se u 20 polugodišnjih rata. Prva rata dospjela je 15. travnja 2014., a zadnja dospijeva 15. travnja 2023. godine. Kredit se, u omjeru od 82 posto, vraća iz naknade za razvoj, a 18 posto novcem Hrvatskih voda, koji je također bespovratan.
Dodaju da će izvedbom projekta Aglomeracija Rab, stanovnici otoka dobiti sustav javne odvodnje izveden prema najvišim suvremenim ekološkim standardima.
– Dovršenjem projekta značajno se povećava cjelokupna kvalitativna razina života na otoku. Jedan od najvrednijih dijelova otoka Raba, obala Barbata i Banjola, napokon se u potpunosti valorizira kao kupališno područje, što dosad nije bilo moguće upravo zbog neriješenog problema otpadnih voda. Šetnica koja povezuje Barbat sa starogradskom jezgrom dodana je vrijednost ovog ambicioznog projekta, ističu iz Vrela.
Čisto more i šetnica
Sustav javne odvodnje Rab obuhvaća naselja Palit, Rab, Banjol, Barbat i dio Mundanija koji gravitira Banjolu. Do sada su sustavom bila pokrivena mjesta Rab, Palit i dio Banjola, od granice s Palitom do Petraca kod autokampa Treća Padova. Sva otpadna voda do sada se ispuštala podmorskim ispustom dugačkim 450 metara na dubinu od 36 metara, i to bez ikakvog pročišćavanja. U siječnju 2011. godine započela je izgradnja dijela sustava koji je nedostajao, kojim se pokrio ostatak Banjola i Barbat, kao i izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Ukupno je izgrađeno 10.230 metara cjevovoda i osam crpnih stanica te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na predjelu Vašibaka s dugačkim podmorskim ispustom na 1.715 metara dužine i 79 metara dubine.
– Važno je napomenuti da je u sklopu projekta izgradnje sustava odvodnje uređena i trasa u obalnom pojasu po kojoj je položen cjevovod od Artića u Banjolu do Vodenče u Barbatu. Rabljani i njihovi gosti mogu tako napokon uživati u atraktivnoj šetnji uz more od početka Barbata, sve do starogradske jezgre. Crpne stanice izgrađene su kao podzemni objekti, te su potpuno uklopljene u vizuru obalnog pojasa, ističu iz Vrela.
