Foto S. Ježina / V. Karuza
Mlada populacija sa Zrća čini više od dvije trećine kako dolazaka, tako i noćenja i jako su dobri potrošači. No nisam smio odgađati početak uvođenja reda, bilo je to i jedno od mojih predizbornih obećanja, a ako do nečeg držim, držim do nečeg što obećam, ističe Ante Dabo
Znate, ne tako davno moja vam je generacija vrlo ozbiljno, trezveno razmišljala o napuštanju Novalje. Svojevrsni »teror« Zrća je bio toliki da smo gubili nadu u mogućnost normalnog života i neometanog bavljenja turizmom, da smo odgovor pronalazili jedino u odlasku, riječi su to Ante Dabe, danas pedesetogodišnjeg gradonačelnika Novalje, s kojim smo razgovor vodili u Tovarnelama, na dan sv. Anđela čuvara zaštitnika najsjevernijeg dijela otoka Paga. Na žalost bio je to i dan u kojem je ovaj svijet napustila jedna od najstarijih stanovnica Hrvatske, Marija Šanko koja je krajem ovogodišnjeg ožujka, uz pjesmu, proslavila 105. rođendan.
Ante Dabo koji je zbog popustljive politike prema Zrću njegovog prethodnika, legendarnog Ivana Dabe Đone, pomišljao na odlazak iz Novalje, danas je – vrlo zadovoljan čovjek. Kako ne bi bio – uveo je red, a prije nekoliko dana je objavljeno kao je Novalja i ove godine napravila veliki pomak u kvantiteti i kvaliteti turizma, dok je sam Dabo stalni gost brojnih turističkih kongresa na kojima izlaže iskustva Novalje u primjeni »turističkog bontona«. Kodeksa ponašanja kakav jedino oni primjenjuju u Hrvatskoj. I ono najbitnije, bez čega nema ni budućnosti pa tako ni turizma, prije mjesec dana u prvi razred novaljske škole opet su upisana dva prva razreda, nešto manje od 40 prvašića.
– Ne bježim ja od činjenice da me bilo iznimno strah od mogućih posljedica uvođenja turističkog bontona. Je, pa kako me ne bi bilo strah kada je u strukturi novaljskih turista 42 posto onih koji dolaze zbog Zrća! Kad bismo još isključili rezultate najljepšeg hrvatskog kampa Straško u kojem se odmara pa jedno 95 posto obiteljskih ljudi, došli bismo do činjenice da mlada populacija sa Zrća čini više od dvije trećine kako dolazaka, tako i noćenja turista. A k tome i jako su dobri potrošači. No nisam smio odgađati početak uvođenja reda, bilo je to i jedno od mojih predizbornih obećanja, a ako do nečeg držim, držim do nečeg što obećam, ističe Ante Dabo.
Tradicionalist
Sabran, trezven, tradicionalista po vlastitom opisu svoje ličnosti, Dabo se za uvođenje turističkog bontona pripremio studiozno, istraživao slične destinacije želeći, ako je tako najbolje, i preslikavanjem tuđih iskustava donijeti odluku na koji način »ukrotiti« Zrće. A da ne dođe do katastrofalnih posljedica po novaljski turizam na koji otpada čak 70 posto ukupnog turističkog proizvoda čitavog otoka Paga.
– Spakirali smo se i otišli na Ibizu! Ako se gdje ima učiti o suživotu »partijanera« i klasičnih turista, ima se na tom španjolskom otoku. Kontaktirali smo s najznačajnijim ljudima otoka, osobama koje u političkom i turističkom smislu oblikuju taj specifični proizvod. Uvidjeli smo da je moguć suživot reda i zabave, prihvatili sugestije iskusnijih od nas, te krenuli u oblikovanje novaljskog turističkog bontona.
Koji je u najgrubljim crtama značio – nema nekažnjive »razularenosti« u središtu Novalje, nema preglasnih decibela sa Zrća. No, kako do toga?
– Uvelike su pomogle tribine koje su organizirane s građanima, naš otvoreni dijalog o svemu, naročito o onome što treba promijeniti na bolje. Na tim tribinama i otvorenom dijalogu inzistirat ću i dalje, nikada to ranije nismo imali, a smatram to jako važnim. Uveli smo velik broj redara. Ukupno ih je na početku primjene bontona djelovalo 20 raspoređenih u tri smjene. I danas odgovorno tvrdim da su oni iznijeli najveći i najteži, apsolutno najosjetljiviji dio posla te da smo im zahvalni što je bonton zaživio bez većih potresa. Sa svim javnostima i medijima komunicirali smo o uvođenju pravila ponašanja van Zrća, odnosno turistički bonton kako ga je definirala agencija Libra koju smo angažirali i koja nam je u tome puno pomogla, i svi tu te promjene pozitivno prihvatili. Uostalom kako smo i istaknuli – do kraja rujna Novalja je zabilježila više od 1,4 milijuna noćenja odnosno oko 210 tisuća gostiju što je povećanje od 9 posto dolazaka i 8 posto noćenja. Jednostavno rečeno, uvođenje bontona nije imalo baš nikave negativne posljedice.
Mozaični turizam
Ali imalo je silno pozitivne jer je danas jasno da se Novalja bez ikakvih strahova može okrenuti realizaciji razvojne studije koja govori kako je najvažnija obaveza da bi se zaokružilo željeni razvoj »mozaičnog turizma« s kojim se »bilda« kao image, tako i dužinu sezone, gradnja niza manjih, butik hotela s četiri zvjezdice.
– Ono što se već sada jasno nazire, uvođenjem reda bez posljedica po posjećenost, otvorili smo vrata za nekoliko tipova turizma koji bez problema mogu živjeti zajedno. Ponajprije, Zrće je bilo i ostalo naša najznačajnija globalna pozivnica, magnet za dolazak u Novalju. Učinit ćemo sve što se od nas bude tražilo da se dodatno ojača image značajnog party središta. Ono što slijedi je renoviranje hotela Liburnija kako bismo dobili bazični hotel za kongresni turizam. Predviđamo i poticanje gradnje brojnih manjih hotela s velikim brojem zvjezdica, a pomoću sportskih turnira pokrenut ćemo i taj vid turizma, posebno u zimskom razdoblju. Već ove godine u Novalji su na pripremama bili Australian Boomersi, australska košarkaška reperezentacija, a održano je i Međunarodno plesno prvenstvo parova iz preko 25 zemalja. Pogledamo li na uspješnost Vrtova Lunskih maslinika, kao i na činjenicu da smo zjedno s Filozofskim fakultetom iz Zadra uspješno odradili Filološke dane, jasno je da spajamo i širok dijapazon kulturnog turizma. Ponavljam, sve to ne bi bilo moguće bez uspješnog uvođenja turističkog bontona, naglašava Ante Dabo.
A ono što dodatno izaziva svojevrsno divljenje je sve značajniji mehanički priljev stanovništva. Dolazak najčešće započinje sezonskim radom, da bi se kroz nekoliko godina postalo stalnim stanovnikom Novalje. Prema procjenama u Novalji je nekih 25 posto stanovnika koji su doselili a da s tim dijelom otoka Paga nemaju nikakve rodbinske veze. Uostalom, i dvoje naših kolega je nedavno, zajedno s dvoje male djece, trajno napustilo Rijeku i Novi list pronašavši zaposlenje i svoj novi dom u Novalji.
– Točno, dio našeg rasta u svakom smislu imao zahvaliti doseljenicima. Dio ih je stigao još ratnih godina, no njihov se dolazak i dalje odvija. Uz Krk, čini mi se, jedino Novalja ima od svih jadranskih otočnih središta tu privlačnost, a čini mi se da će uskoro, što zbog velikih investicija, što zbog mogućnosti zarade doseljavanje biti i veće, naglašava Dabo.
Raspjevani političar
No, ono što ni njemu, kao ni ostalim čelnicima Novalje, ma u kom smislu, ne možemo oprostiti je – zapuštenost Novaljskog polja. Iako je riječ o pravom otočnom biseru površine skoro 170 hektara, za usporedbu opjevano polje nedaleko Vrbnika na kojem vinova loza daje više od milijun litara vrsnog vina ima svega 100 hektara, na njemu su poljodjeljske aktivnosti – izuzetak. Čudi takva zapuštenost kad je riječ o vrlo kvalitetnoj zemlji za koju je još prije pet godina napravljen projekt navodnjavanja.
– Da, tu baš nismo realizirali željeno jer se u Novalji itekako mogu proizvoditi mnoge kulture koje bi tržište pronašle odmah, posebno one koje su pogodne za prodaju u ljetnim mjesecima uz distribuciju po lokalnim restoranima. Imamo mnogo planova za Novaljsko polje, doći će i poljoprivreda na red, uvjeren je Ante Dabo.
Gradonačelnik koji lijepo pjeva – dok je živio u Rijeci bio je jako aktivan u riječkom HNK – političar koji je silno utjecao na povezivanje ne tako davno razdovjenih i nesložnih jedinica lokalne samouprave otoka Paga, čovjek koji je, kao malo tko u hrvatskoj politici, obećanja proveo u djelo.
