Grad: Rijeka
Danas: 4° snijeg
Sutra: -9° 3°
16. prosinca 2017.
Rasprava u EP-u

Picula: Otočni status mora biti priznat na EU razini da bi politike prema otocima bile učinkovite

Tonino Picula, Foto: M. TRINAJSTIĆ
Tonino Picula, Foto: M. TRINAJSTIĆ
Autor:
Objavljeno: 20. studeni 2017. u 17:56 2017-11-20T17:56:00+01:00

Picula je na plenarnoj sjednici istaknuo da zbog problema nedostatka statističkih podataka vezanih za otoke, a na kojima živi čak 17 milijuna ljudi, njihov status danas nije adekvatno priznat što otočanima, između ostalog, otežava i povlačenje raspoloživih sredstava

Potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta zadužen za otoke, hrvatski europarlamentarac Tonino Picula u raspravi vođenoj na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe u pogledu prostornih tipologija istaknuo je da specifičnosti otoka, odnosno »inzularnost« – mora ući u europske statistike. Konkretno, Picula je na plenarnoj sjednici istaknuo da zbog problema nedostatka statističkih podataka vezanih za otoke, a na kojima živi čak 17 milijuna ljudi, njihov status danas nije adekvatno priznat što otočanima, između ostalog, otežava i povlačenje raspoloživih sredstava. – Primjena takve statistike na otocima omogućila bi temeljit pregled karakteristika tih područja od kojih su mnoge zajedničke, neovisno o zemljopisnom položaju, veličini ili razini razvijenosti otoka. Takvi bi podaci trebali biti usporedivi s ostalim područjima tipologije i uvelike bi olakšali razvoj ciljanih odredbi zakonodavstva EU za otoke, istaknuo je Picula u svom govoru naglasivši da »otočani s pravom postavljaju pitanje kako se uopće mogu kreirati adekvatne politike za otoke ako njihov status, pri tom, uopće nije teritorijalno priznat?!Naglasio je i da je »inzularnost«, kao faktor koji povećava troškove transporta, umanjuje sigurnost opskrbe energijom, otežava pristup obrazovanju i značajno ograničava pristup tržištu rada, svima koji žive na otocima dobro poznat pojam te da je vrijeme da ga se, kao takvog, napokon i službeno, i formalno uvaži i na europskoj razini. Europski ured za statistiku (Eurostat), naime, posljednjih godina objavljuje statističke podatke koji obuhvaćaju niz takvih prostornih tipologija.Tako je, uz ostalo, stvoren i NUTS (Statistička nomenklatura teritorijalnih jedinica) a sve da bi se primijenio zajednički statistički standard u cijeloj Europskoj uniji. Razine NUTS-a geografska su područja koja služe za prikupljanje usklađenih podataka i igraju važnu ulogu pri povlačenju i dodjeli financijskih sredstava iz Kohezijskih fondova, upozorio je govoreći o toj temi Picula napomenuvši da trenutna podjela na »gradove, ruralna, urbana i obalna područja« nije sveobuhvatna.Ovo je stoga izvrsna prilika da se prostornim tipologijama priznaju i europski otoci čiji je poseban status, zaključio je, već priznat i člankom 174. Lisabonskog sporazuma.Otoci su definirani kao regije razine NUTS2 i NUTS3, imaju zajednička i trajna posebna obilježja koja ih jasno razlikuju od kontinentalnih područja. Smanjenje regionalnih ekonomskih, socijalnih i ekoloških razlika te policentričan uravnotežen razvoj glavni su ciljevi kohezijske politike koji su usko povezani s postizanjem ciljeva strategije Europa 2020.Stoga, predložena regulacija cilja legalno prepoznati teritorijalne tipologije na razini NUTS-a 3, lokalnih upravnih jedinica i mrežnih ćelija, kako bi ih integrirala u postojeću NUTS uredbu. Predložene teritorijalne tipologije i oznake uglavnom su urbana, ruralna, gradska i obalna područja a najveće nepodudarnosti događaju se u gustoći naseljenosti prostora upravo u Jadranskoj regiji, ukazao je Picula.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka